Sarajevo – Lideri šest političkih stranaka iz Bosne i Hercegovine koje čine vladajuću koaliciju u zemlji na sastanku održanom u subotu potvrdili su tek kako među njima nema suglasnosti o načinu rješavanja ključnih problema s kojima se BiH suočava.
Ustavne promjene, popis stanovništva, donošenje zakona o zabrani negiranja genocida, status državne imovine bile su teme o kojima su u Sarajevu u nazočnosti Visokog predstavnika za BiH Miroslava Lajčaka razgovarali predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejman Tihić, predsjednik Stranke za BiH (SBiH) Haris Silajdžić, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović, predsjednik HDZ 1990. Božo Ljubić, predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik i član vodstva Partije demokratskog progresa (PDP) Branislav Borenović.
Jedino o čemu su se dogovorili na sastanku koji je, za razliku od prethodnih koji su bili održavani uglavnom po restoranima i kavanama, ovoga puta bio upriličen u poslovnoj zgradi jednog ovlaštenog zastupnika Volkswagena, bilo je da se ponovo sastanu u listopadu.
Sulejman Tihić je na konferenciji za novinstvo pročitao zajedničko priopćenje u kojemu je potvrđeno kako nije bilo suglasnosti o tome kako provesti popis stanovništva, rješiti status državne imovine, provesti ustavnu reformu i donijeti zakon o zabrani negiranja gencoida.
“Danas se više razgovaralo nego dogovaralo”, kazao je Visoki predstavnik Lajčak, dodavši kako je ipak važno to što postoji volja da se traga za rješenjima.
Dodik je ovom prigodom ponovio kako se o ustavnim promjenama može razgovarati tek nakon što se potvrdi da je RS “nepromjenjiva ustavna kategorija”.
Haris Silajdžić založio se pak da se ustav mijenja uz sudjelovanje inozemnih stručnjaka i uz puno uključenje Parlamenta BiH u taj proces.
Dragan Čović upozorio je kako je predizborno vrijeme nezahvalno za otvaranje ključnih tema te je pozvao na odgovorno ponašanje kako se zbog postojećih prijepora ne bi prekinula svaka mogućnost komunikacije. Ponovio je ipak kako je sadašnji dvoentitetski ustroj BiH neodrživ te da zemlja s njim ne može ući u Europsku uniju.
Popis stanovništva postao je novom važnom prijepornom temom među bosanskohercegovačkim političkim liderima s obzirom na očekivanja da se on obavi 2011. kada i u većini drugih europskih država.
Na popisu inzistira srpska strana dok se bošnjačka i hrvatska tome za sada protive smatrajući kako bi se time legaliziralo ratno etničko čišćenje.
Dodik je potvrdio kako postoji prijedlog da se popis obavi bez izjašnjavanja o etničkoj i vjerskoj pripadnosti, što smatra neprihvatljivim. “Ja sam Srbin i neću da nakon takvog krnjeg popisa ispadnem netko drugi. To je podvala na koju mi ne možemo pristati”, kazao je Dodik novinarima.
Haris Silajdžić kazao je kako bi pozdravio popis “bez etno–kulturnog izjašnjavanja” pa bi onda popis iz 1992. godine ostao osnovicom za popunjavanje tijela vlasti i radnih mjesta u državnoj upravi po osnovi nacionalne pripadnosti.
Božo Ljubić izjavio je da će HDZ 1990. takvu zamisao još razmotriti jer valja otkloniti mogućnost manipuliranja rezultatima takvoga popisa. Dragan Čović drži kako u BiH nema uvjeta za provedbu novog popisa.
Zakon kojim bi se sankcioniralo negiranje genocida kakav je počinjen u Srebrenici sporan je za srpsku stranu. Dodik je kazao kako je takav zakon moguće donijeti “tek kada se utvrdi istina o genocidu u Jasenovcu koji su počinili predstavnici muslimanskog i hrvatskog naroda”.