Sarajevo – Treći svibnja se širom svijeta obilježava Svjetski dan slobode medija. Novinari u BiH su prema mišljenju stručnjaka, izloženi sve većim pritiscima, izvješćuje Deutsche welle. Najveći utjecaj na njihov rad imaju političari i političke stranke.
Slobode i nezavisnog izvještavanja u bh. medijima je sve manje. Politički i ekonomski pritisci rastu, što sputava novinare i medijske kuće da profesionalno obavljaju svoj posao.
Stanje je najgore u javnim lokalnim medijima, smatra Vladimir Šušak, tajnik Kluba novinara Banja Luka. “Novinari u lokalnim medijima se često nalaze u ulozi općinskih službenika, tako se ponašaju i tako izvještavaju. To je poražavajuće za novinarsku struku. Mediji su financirani od strane lokalnih zajednica, što je direktan utjecaj na uređivačku politiku i to nije novost. Jedno od rješenja bi bilo privatizacija tih medija, da se prepuste tržištu pa da se vidi tko može opstati, a tko ne”, smatra Šušak.
Novinarka Radija Bihać Mujesira Sadiković u svojoj novinarskoj karijeri koja traje 26 godina, nije imala značajnijih problema i neugodnosti, ali kaže da prava sloboda u medijima ne postoji jer je danas sve ispolitizirano. Novinari u lokalnim medijima se često nalaze u ulozi općinskih službenika, ali kaže da prava sloboda u medijima ne postoji jer je danas sve ispolitizirano. “Ne diraj ruku koja te hrani, kaže naš narod. Svaki lokalni medij kod nas je oslonjen ili na općinu ili na županiju, od njih zavisi i samim tim nemoguće je govoriti o nezavisnosti ili slobodi u medijima. Sve zavisi od nas novinara, i taj osjećaj slobode je individualna stvar. Naša profesija jeste sve manje cijenjena, ali svaki novinar snosi odgovornost za svoj rad i ne smijemo to zaboraviti”.
Slobodni mogu biti jedino privatni mediji
Za medijsku kuću u kojoj radi, Mujesira Sadiković kaže još uvijek uspijeva odolijevati političkim turbulencijama, ali vjeruje da samo privatni mediji mogu biti u potpunosti nezavisni: “Čini mi se da je to jedini pravi put i u tom smislu ne znam kakva će biti sudbina nas lokalnih medija koji zavisimo od nečijeg raspoloženja i dobre volje”.
Medijska kuća Kozarski vijesnik iz Prijedora obuhvaća TV i radio stanicu, kao i istoimeni nedjeljni list. Novinar tjednika Radomir Rečević smatra da je pitanje slobode istovremeno i pitanje financiranja svakog medija pojedinačno. “Nitko od mojih kolega novinara, koliko ja znam, ne osjeća osobno strah osim u ekonomskom smislu. Suština je u tome da ako nemate stabilan izvor financiranja, prinuđeni ste da se snalazite na razne načine. Naš najveći pritisak u listu Kozarski vijesnik je smanjen prostor za oglašavanje pa smo prinuđeni novac nalaziti kako god znamo. S obzirom na trenutnu ekonomsku situaciju, bez novčanih sredstava koje nam dodjeljuje općina ne bismo opstajali. Kada govorimo o medijskim slobodama, mislim da je ključni problem upravo financijska nezavisnost”.
Opstaju zahvaljujući političkim elitama
Zbog specifične političke situacije u Bosni i Hercegovini, društvo je podijeljeno pa tako i medijski prostor. Mnogi su se priklonili političkim elitama i na taj način opstaju, vjeruje Amila Habibija, novinarka Radija Konjic. “Javnost zna da izraz ‘slobodan medij’ koji pojedini koriste u svom opisu, ne znači da je on nezavisan, pa potrebu za pravim informacijama upotpunjuju vijestima iz drugih medija, što danas nije teško. Moram reći da se nikada na svom radnom mjestu nisam susrela s instrukcijama kako da izvještavam, ali to nije slučaj u mnogim lokalnim medijima”.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je pritisak na medije pojačan u posljednjih nekoliko godina. “Taj pritisak je dvostruk. Vidimo sve veću nervozu političkih struktura koji svoje frustracije iskazuju izravno na medijima. S druge strane tu je ekonomski faktor i borba za preživljavanjem na medijskom tržištu”.
Na području BiH djeluje jako mnogo elektronskih medija, u borbi za svoj dio kolača medijske kuće veoma lako podliježu raznim utjecajima, smatra Topićeva. “Ti pritisci su još izraženiji u medijima lokalnog karaktera. Činjenica da se ljudi međusobno poznaju ugrožava profesionalni rad novinara. Ako tome dodamo i etničku opredijeljenost gotovo svih medijskih kuća u BiH, svaka vrsta kritike ili pokušaj da se govori o negativnim pojavama u manjoj sredini lako će naići na otpor”.
RPŽ/DW