Washington – Nova revolucija u Iranu samo je pitanje vremena, ustvrdio je to u utorak američki ministar obrane Leon Panetta, a prema viđenju američkih vlasti, iranski pokret za promjene upija i uči od prosvjeda i pokreta u Tunisu, Egiptu, Libiji i Siriji. Tako je Panetta pred kamerama rekao kako postoji velika mogućnost da se Arapsko proljeće prelije i u Iran.
Naime, kada su počeli prosvjedi u Tunisu i Egiptu, iranski lideri nadali su se da Arapsko proljeće znači kraj dominacije proameričkih režima u arapskom svijetu. Vrhovni vođa, ajatolah Ali Khamenei prosvjede diljem Srednjeg istoka nazvao je »islamskim buđenjem«, koje je inspiraciju pronašlo u iranskoj revoluciji iz 1979., kada je prozapadnjački kraljevski režim zamijenjen muslimanskom teokracijom. Sjedinjene Države imaju potpuno suprotno viđenje prema kojem bi upravo Arapsko proljeće moglo donijeti novu revoluciju i kraj sadašnjem iranskom režimu.
Kao dokaz za jačanje opozicijskih pokreta Panetta navodi iranske izbore 2009., kada su sigurnosne snage ugušile masovne prosvjede zbog spornog reizbora predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada, a to je znak da nezadovoljstvo u Iranu raste i sve je vidljivije.
Danas je iranski revolucionarni režim, nekoliko desetljeća nakon dolaska na vlast, u velikim problemima: u dubokim političkim podjelama, ugrožen zbog gospodarskog nerazvoja, diskreditiran zbog pobješnjele korupcije, kao i zbog gušenja sloboda koje veliki dijelovi populacije koja se mijenja više ne nalaze prihvatljivom, piše Foreign Affairs.
Vanjskom svijetu Islamska Republika Iran izgleda kao država na rubu propasti, a njezina teokratska vlada na rubu implozije zbog unutarnjih previranja. Posljednjih godina je drama na domaćem planu postala vidljiva kroz niz nasilnih ubijanja neistomišljenika, zatvaranja novina i političkih suđenja.
Iran je unatoč teokratskoj vladavini počeo postizati jedan od ciljeva revolucije – jačanje naroda. Cvjetaju novi socijalni i politički pokreti koji u fokus donose niz različitih pitanja – od vjerskog i kulturnog izražavanja do ženskih prava. Tako se čini da će režim koji je 1979. preuzeo vlast teško preživjeti u formi u kakvoj postoji danas, sa snagama koje žele promjenu, a koje pokazuju izdržljivost i upornost. Iranska revolucija bila je usmjerena na uklanjanje nepopularnoga kralja i završetka autokratske vladavine, a iranski ustanak tada se mogao promatrati i kao dio globalnih promjena, uključujući pad komunizma u Europi, završetak vojnih diktatura u Latinskoj Americi i vladavine bijelaca u Africi.
Sada se u Iranu stvara plodno tlo za novi pokret naroda koji sve teže podnosi stanje u zemlji. U ponedjeljak su tako opet zatvoreni mediji koji su kritizirali Ahmadinedžadovo predsjednikovanje. Reformistički tjednik Shahrvand-e Emrouz zatvoren je zbog kršenja medijskih zakona, dok je dnevni list $lt$en$gt$Rouzegar$lt$/en$gt$ privremeno zatvoren zbog objavljivanja propagandnih sadržaja. Obje publikacije već su u prošlosti nekoliko puta bile zatvarane i ponovno pokretane pod sadašnjim imenima. Najnovija gušenja medijskih sloboda stižu uoči parlamentarnih iranskih izbora planiranih za ožujak sljedeće godine, a analitičari smatraju da se na taj način žele utišati kritike kako bi se izbjeglo ponavljanje uličnih protesta iz 2009. Od početka novog tisućljeća iranske vlasti zatvorile su više od 100 publikacija zbog optužbi da su »produžene ruke Zapada«.
Također, u ponedjeljak je otkriveno da su računi 300.000 internetskih korisnika u Iranu hakirani, i to preko nizozemske tvrtke od koje su hakeri ukrali sigurnosne potvrde. Preko tih šifri hakeri su nadzirali ljude koji su posjećivali Google.com i krali njihove lozinke za socijalne mreže.
Iranci su koristili upravo socijalne mreže poput Twittera za organiziranje prosvjeda 2009., pa su se iranske vlasti protiv opozicijskih snaga pokušale boriti na internetu. Zbog toga Teheran budno prati aktivnosti na internetu, a u travnju su Sjedinjene Države zabilježile i pokušaj Irana da pomogne Siriji ugušiti protuvladine prosvjede savjetujući ih kako nadzirati i blokirati internet.
Također, Iran razvijanjem svog nuklearnog programa neprekidno plijeni pozornost javnosti, a zbog toga su Teheranu od 2007. nametnute sankcije, koje teško pogađaju iransko gospodarstvo. Teheran je u ponedjeljak objavio da je spreman dopustiti Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju da obavi »potpun nadzor« njegova nuklearnog programa tijekom pet godina, uz uvjet da se ukinu međunarodne snakcije. Naime, svjetske sile strahuju da Iran razvija atomsku bombu, ali Teherean to opovrgava i tvrdi da razvija nuklearni program za mirnodopske ciljeve.
Iranska demonstracija sile namijenjena SAD-u i Izraelu
Iranske zračne snage počele su s desetodnevnim vojnim vježbama na kojima će, među ostalim, prvi put svoje sposobnosti pokazati letjelica domaće proizvodnje Saeqeh. Iran često održava vojne vježbe kako bi demonstrirao svoju snagu i odlučnost da uzvrati na bilo kakav napad Sjedinjenih Država ili Izraela. Naime, obje te zemlje objavile su da su spremne preventivno napasti Iran zbog razvijanja nuklearnog programa.
Iranski ministar obrane Ahmad Vahidi u utorak je kritizirao postavljanje NATO-ova radara u Turskoj te kazao da Teheran neće tolerirati bilo kakvu agresiju na svoje nacionalne interese. Naime, Turska i SAD su u petak objavili da će sustav radara pomoći detektirati rakete izvan Europe, a s radom bi trebao početi krajem godine. Turska, koja se posljednjih godina sve više okreće Srednjem istoku, tražeći bolje odnose s muslimanskim zemljama poput Irana, u posljednje vrijeme zbog kritiziranja Sirije kao iranskog saveznika ima sve lošije odnose s Iranom.
RPŽ/V