Zagreb – Američki specijalci u Bosni i Hercegovini imali su Ratka Mladića “na nišanu” barem 20 puta, no nisu ga uhitili, tvrdi američki povjesničar Charles Ingrao u intervjuu za Radio Slobodna Europa objavljenom u utorak.
Ingrao, profesor povijesti na američkom sveučilištu Purdue, u intervjuu tvrdi da Pentagon nikada nije niti želio uhititi optuženike za ratne zločine na području bivše Jugoslavije te da je američka vojska “minirala” sve pokušaje nizozemskih, danskih i drugih snaga IFOR–a da ih uhite.
“Ne znamo o čemu su američka vojska i Mladić razgovarali, no znamo da su razgovarali i da se to nije završilo Mladićevim uhićenjem”, rekao je. “Između kraja veljače i početka srpnja 1996., američka specijalna postrojba imala je Mladićev konvoj od tri vozila doslovce ‘na nišanu’ najmanje 20 puta. Pratili su ga u stopu mnogo puta dok se kretao na potezu između Žepe, stožera 65. pukovnije vojske Republike Srpske i drugih lokacija na teritoriju Han Pijeska”, rekao je.
“Nekoliko puta poslije toga, ta postrojba bila je u pratnji američkog pukovnika Johna Battiste koji je odlazio u stožer 65. pukovnije vojske Republike Srpske na sastanke s Ratkom Mladićem. (…) Američka postrojba nije vidjela Mladića, ali po onome što je meni rečeno, nema nikakve sumnje da se Battista tamo sastajao s njime”, dodao je.
Ingrao tvrdi da je to doznao od neimenovanog vojnog dužnosnika koji je bio u toj postrojbi, člana američke obavještajne zajednice. Na pitanje je li Pentagon znao za te sastanke, Ingrao je kazao: “Ne može se niti zamisliti da se visoki američki vojni dužnosnik sastane s dvostrukim optuženikom za ratne zločine ne samo bez znanja nego i bez dozvole Pentagona.” Pentagon je, objašnjava Ingrao, tako postupio jer nije želio riskirati napad na američke vojnike, a tadašnji američki predsjednik Bill Clinton nije želio da se BiH pretvori u drugi Mogadišu.
“Primarna misija bila je uspostava mira u BiH, razdvajanje i razoružavanje sukobljenih strana. Uhićenje optuženika za ratne zločine američka je vojska smatrala rizikom koji bi mogao rezultirati napadom na američke vojnike”, rekao je. “No, Pentagon nije jedini bio protiv uhićenja Karadžića i Mladića. Kad je američka vojska ušla u BiH, predsjednik Bill Clinton imao je samo jednu opsesiju: da se BiH ne pretvori u drugi Mogadišu, tako da je i on bio krajnje nespreman suprotstaviti se Pentagonu, koji je odbijao uhititi Karadžića i Mladića”, dodao je.
Američki State Department, nastavlja Ingrao, jedini se zauzimao za uhićenje ratnih zločinaca jer je želio stabilnu vladu u BiH, no to je bilo nemoguće postići dok je Karadžić bio na vlasti.
“Naši izvori nisu nam mogli potvrditi da je (Richard Holbrooke) dobio direktan nalog State Departmenta” da se Karadžiću obeća imunitet od kaznenog progona, “ali nam je otkriveno da mu je poručeno da može nastupiti ‘vrlo kreativno’, da su mu ljudi u State Departmentu, uključivo Warrena Cristophera, manje–više rekli: radi sve što smatraš nužnim, ali skini Karadžića s vlasti”, rekao je Ingrao.