Zagreb – Carigradski patrijarh Bartolomej, prvi među jednakima među poglavarima pravoslavnih crkava, danas će proslaviti svoj 18. rođendan, no kao što se vidi po njegovoj sijedoj bradi – punoljetan je postao već davno jer su mu zapravo 72 godine.
On je naime jedan od oko četiri milijuna sretnika ili nesretnika koji su rođeni 29. veljače i koji rođendane mogu slaviti tek svake četvrte godine. S razlogom se stoga 29. veljače može smatrati najneobičnijim datumom, a rođeni toga dana mogu se doživljavati posebnima i privilegiranima, iako su prisiljeni većinu rođendana slaviti 1. ožujka.
Najpoznatiji među njima je doista bio poseban – slavni talijanski skladatelj Gioacchino Rossini, rođen 29. veljače 1792. To je bio odgovor i na jedno pitanje za milijun kuna u kvizu Tko želi biti milijunaš, no natjecatelj nažalost nije znao za taj podatak iz Rossinijeve biografije koji bi ga učinio bogatašem.
Prijestupne godine poznate su po tome što se tada održavaju ljetne olimpijske igre, europsko nogometno prvenstvo i američki predsjednički izbori, a uvedene su stoga što Zemlji za obilazak punog kruga oko sunca treba 365 dana, pet sati, 48 minuta i 45 sekundi. Budući da kalendarska godina traje 365 dana, svake se godine akumukira oko šest sati viška i taj je problem riješen uvođenjem jednog dodatnog dana u kalendaru svake četvrte godine. No, budući da Zemljin revolucijski ciklus ne traje baš točno 365 dana i šest sati, kako bi kalendar bio što točniji s položajem Zemlje i Sunca određeno je da nisu sve godine koje završavaju s dvije nule prijestupne, nego samo one čiji je brij djeljiv s 400. Tako su prijestupne bile 1600. i 2000., ali ne i 1700., 1800. i 1900.
Prijestupni dan dodan je veljači jer je najkraći mjesec. U julijanskom kalendaru usvojenom 46. prije Krista prijestupni dan slijedio je nakon 23. veljače i to tako što je svake četvrte godine taj dan zapravo trajao dva dana. Gregorijanskom reformom kalendara 1582. prijestupni dan premješten je na kraj veljače. Manje je poznato da se s vremena na vrijeme vremenu dodaje i prijestupna sekunda, budući da ni rotacija Zemlje oko svoje osi ne traje baš točno 24 sata. Zanimljivo je da su Šveđani i Finci između 1700. i 1753. imali u kalendaru i 30. veljače, a razlog je bio taj što se s julijanskog na gregorijanski kalendar prelazilo postupno. I u Sovjetskom savezu je 1930. i 1931. postojao 30. veljače jer je Staljinova vlast 1929. uvela revolucionarni kalendar po kojem su svi mjeseci imali 30 dana, no 1932. opet je vraćen gregorijanski kalendar.
Zanimljiv je običaj u Irskoj i Škotskoj vezan uz 29. veljače jer je tog dana ženama dozvoljeno da zaprose muškarce. Prema legendi, sveta Brigita se u petom stoljeću požalila svetom Patriku da žene predugo čekaju na prošnju pa je tadašnji irski biskup dozvolio ženama da svake četiri godine preuzmu inicijativu. U Škotskoj je 1288. čak donesen zakon koji je ženama dozvolio prošnju muškaraca te propisao kazne za one koji bi dali odbijenicu, no vrlo blage – to su poljubac, svilena haljina ili par rukavica. Običaj se kasnije proširio i u druge zemlje, a kazne za neposlušne muškarce su modificirane. Zanimljivo je da se 29. veljače obilježava kao Međunarodni dan rijetkih bolesti. U tome ima logike jer je i 29. veljače rijedak, no drugo je pitanje koliko oboljelima od rijetkih bolesti koristi što se javnost za njihove probleme senzibilizira tek svake četvrte godine.
Među povijesnim događajima koji su se dogodili 29. veljače su primjerice Napoleonovo osvajanje Barcelone 1808., donošenje ustava Čehoslovačke 1920., smrt hrvatskog pjesnika Vladimira Čerine 1932., potres u Agadiru u Maroku 1960., referendum o nezavisnosti BiH 1992. te završetak srpske opsade Sarajeva 1996.
RPŽ/V