Posljednja kriza s plinom ponovno je potvrdila kako je svijet danas itekako povezan. Spor Rusije i Ukrajine se odrazio na 18 europskih država, a preko njih i izravno na živote mnogih ljudi. BiH, u kojoj tek nekoliko gradova koristi plin kao osnovni energent, prijetio je i energetski kolaps. RH je među tih 18 država bila u najboljoj poziciji jer iz svojih izvora crpi 60% plina.
Time se još jednom potvrdila stara priča o današnjem svijetu kao o globalnom selu. Ma koliko god govorili da nas se velika svjetska zbivanja ne tiču, u stvarnosti, događaji poput kretanja na njujorškoj burzi, odnosi SAD–a i Irana, urod kave u Južnoj Americi ili pak kukuruza i pšenice u SAD–u, itekako nas se dotiču.
Zbog toga ćemo se u ovom članku osvrnuti na to jesu li se deset najznačajnijih događaja u svijetu po izboru jedne od najvećih i najstarijih svjetskih agencija Associated Pressa odrazile i na nas u BiH, odnosno RH.
Izbori, financijski slom, cijene nafte…
Associated Press (AP) je nastao u New Yorku 1846. godine, a danas zapošljava preko 4.000 djelatnika, u 243 ureda u 97 zemalja svijeta. Vijesti donosi na 4 jezika. Dnevno objavljuje, ako to možete i zamisliti, na stotine tisuća vijesti, fotografija, tv i radijskih priloga… Mnoge novine, televizijske i radijske postaje, najizravnije zavise od ovih vijesti. Zbog svega toga je i veliki utjecaj AP–a na formiranje javnog mijenja, ne samo u SAD–u nego i u svijetu. Iako će ovom izboru mnogi, sasvim opravdano, prebaciti da među najznačajnije događaje nije uvrštena porast siromaštva u svijetu, ratne katastrofe u Darfuru ili Iraku, nastavak globalnog zagrijavanja, previše američkih tema, ipak većina od deset nabrojanih događaja je zaista budila veliku pozornost u cijelom svijetu u protekloj godini.
Kao najvažniji događaj u 2008. godini proglašeni su zbori u SAD–u. U obrazloženju se navodi da je jedna od najdužih predizbornih utrka još na razini kandidata stranaka ostala zapamćena u povijesti po najvećoj količini utrošenog novca. Svi ističu da je američko društvo pokazalo spremnost preskočiti još jednu stepenicu više u svom razvoju i izabrati prvog predsjednika afroameričkog podrijetla. SAD su i dalje vodeća politička i gospodarska sila. Puno je analiza napisano o tome kakva će biti nova politika Sjedinjenih Država prema BiH i ovom regiji. I gotov svi se slažu da će glavna preokupacija SAD–a biti Bliski istok.
Kao drugi događaj je izdvojen slom financijskog sustava. Dionice su se pokazale kao prenapuhani papiri, tresle su se SAD, Europa i Azija. Ostat će zapamćen potpun nestanak investicijskih banaka u SAD i tisuće milijardi dolara pomoći vlada širom svijeta bankarskom i osiguravajućem sektoru te industriji. Jednom riječju, potvrdilo se da je novac lažno božanstvo koje svoje pohlepne sljedbenike često vuče u provaliju. Popratni efekti su se osjetili i u RH, a u nesređenoj državi poput BiH koja je u potpunom gospodarskom sivilu i s pola milijuna nezaposlenih kriza traje još od 80–tih.
Treći događaj se tiče skoka cijene nafte. Sredinom srpnja barel je dosegao rekordnih 147 dolara, da bi na kraju godine bio preko stotinu dolara jeftiniji, a potom i ispod 40 dolara. U BiH je cijena benzina i dizela bila i iznad 2,1 KM da bi danas pala za 25–30%. No očito je da se pad cijene nafte na svjetskom tržištu ne odražava na maloprodajne cijene. No to je druga priča. Cijena nafte je najizravnije utjecala na naše života i na porast cijena namirnica široke potrošnje u prošloj godini. A recimo i to da se u BiH najavljuju usvajanje novog poreza od 10 pfeninga na prodanu litru nafte i naftnih derivata.
Rat u Iraku je na četvrtom mjestu. Sve više saveznika želi izaći iz tog ratnog užasa, a SAD se planira povući u potpunosti do 2012. godine. Stručnjaci tvrde da je preko 23 milijarde dolara pomoći nestalo u kaosu i korupciji u toj zemlji. Utjecaj na nas je tek posredan, ali ljudski je strašno iz večeri u večer gledati smrti i patnje tolikih ljudi.
Zemlja koja ne živi u srcima ljudi
Svake Olimpijske igre donesu nešto novo, ove će se pamtiti po potpunom gašenju industrije u Pekingu kako bi se smanjilo zagađenje. Tu su i nevjerojatni dosezi Usaina Bolta, jamajčanskog sprintera koji je postavio nove svjetske rekorde u sprintu te Michaele Phelpsa u plivanju. Hrvatska je osvojila pet medalja. U BiH se navijalo za sportaše iz tri države: Hrvati za hrvatske, Srbi za srbijanske, a Bošnjaci za bosanske, ako se, usput rečeno, moglo i navijati za njih jer je tek nekoliko njih igralo potpuno marginalne uloge. To je još jedna potvrda da je BiH država koja postoji na papiru, u ponekoj instituciji, ali u srcima ljudi nje nema.
Kina je samo tri mjeseca prije OI izgubila preko 70.000 ljudi u velikom potresu koji je pogodio Sechuan i to je sedmi događaj u izbori AP–a prošle godine. Ova agencija je republikansku kandidatkinju Sarah Palin stavila kao sedmu vijest godine, ali ne u pozitivnom smislu, već zbog brojnih gafova guvernerke Aljaske. Mora se priznati da je Palin zauzele podosta prostora u hrvatskim i bh. medijima.
Na osmo mjesto je postavljen teroristički napad u Mumbaiju, nekadašnjem Bombayu. Deset do petnaest terorista pristiglih iz Pakistana, naoružani do zuba, iskrcalo se usred bijelog dana u elitnoj četvrti Mumbaija s jedinim ciljem da pobije što više ljudi pred očima cijelog svijeta. Dok RH do sada nije imala prevelikih izazova u borbi protiv terorizma, BiH je država koja se često povezuje s djelovanjem fundamentalisktičkih ekstremnih islamističkih skupina. Pojedini mediji u svijetu su povezivali i teroriste iz Mumbaija s BiH. O sumnjivim humanitarnim organizacijama kroz proteklih 13 godina napisani su brojni tekstovi i u hrvatskim i bh. medijima.
Još jedna žena, Hillary Clinton, je uspjela ući među deset glavnih vijesti. Žena za koju su mnogi mislili da će postati predsjednica SAD izgubila je predizbore u Demokratskoj stranci, stigavši tako najdalje od svih žena u američkoj povijesti. Kao utjeha joj je ostalo mjesto državne tajnice (ministrice vanjskih poslova). To je sigurno znak da će se njena riječ itekako slušati kada je u pitanju i jugoistična Europa. A i njen suprug itekako dobro poznaje prilike u BiH. A tu je i predizborna “priča” o njezinu dolasku u Tuzlu… No kako smo rekli, BiH ne će biti ni blizu središta američke vanjske politike.
Rusko–gruzijski rat je zadnji u nizu deset najznačajnijih događaja u 2008. godini. Samo pet dana je trajao ovaj rat. Gruzije je željela vratiti svoje dvije pobunjene pokrajine koje žele natrag u Rusiju. Ruske snage su munjevito zauzele najveći dio Gruzije, te se zatim povukla pod pritiskom međunarodne zajednice. No Rusija je poslala jasna signal da se ne ustručava ni uporabe vojne sile u svojoj sferi utjecaja. Cijeli taj događaj je i podsjetnik na neriješena pitanja “nedovršenih” država i konfliktnih društava kakva je i sama BiH. Tu je i izdašna politička pomoć (patronat) koju Moskva daje Srbiji i RS–u.
I tako, gledajući općenito, možemo zaključiti: Većina od ovih deset događaja dobrim dijelom povezana je i s nama.