Zagreb – U povodu najava iz Vlade da naš najstariji dnevni list Vjesnik, nakon 72 godine izlaženja ide u stečaj, desetak Vjesnikovih novinara dijelilo je jutros letke ispred zgrade Hrvatskog sabora.
Apeliramo kod saborskih zastupnika da se Vjesnik očuva i mišljenja smo da nas žele izbrisati jer se netko želi dočepati vrijednog zemljišta, rekla je predsjednica Vjesnikove podružnice Sindikata novinara Hrvatske Biljana Bašić. Vjesnikovci su poručili kako očekuju podršku javnosti i saborskih zastupnika kako bi se očuvao Vjesnik i radna mjesta 130 zaposlenih.
Predsjedniku Vjesnikova ogranka HND-a Zlatku Herljeviću nevjerojatno je da je Vlada u samo 24 sata promijenila mišljenje i Vjesnik de facto ugasila preko Twittera.
HDZ je, prema njegovu mišljenju, učinio Vjesniku najveću štetu jer je u posljednjih 7,5 godina dirigiranog novinarstva potpuno uništio taj dnevni list. SDP, međutim, nije amnestiran od odgovornosti jer je vladao od 2000. do 2004., a mi smo i tada postavljali zahtjeve da se riješi pitanje Vjesnika, rekao je Herljević.
Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić najavio je jučer da Vjesnik ide u stečaj zbog zaduženosti i nedostatnih prihoda od prodaje i marketinga.
U izjavi novinarima koju je Vlada prenijela preko Twittera Čačić je kazao da su deseci milijuna kuna ina sanaciju gubitaka i poslovanja tiskovine koju je kupovalo malo ljudi.
Ministarstvo kulture smatra da otvaranje stečaja Vjesnika ne znači nužno i nestanak tih novina. Ministarstvo kulture, ali i Vlada u cjelini zasigurno će naći mjere kojima će se omogućiti razvoj profesionalizma u medijima, stoji u odgovoru ministarstva na upit Hine kakav je stav ministarstva u vezi s Vjesnikom s obzirom na najavu pokretanja stečaja tih novina.
»Moramo imati i novine koje nisu pod komercijalnim pritiskom«
Donosimo reakcije hrvatskih uglednika na najavu prvoga potpredsjednik Vlade Radimira Čačića da Vjesnik ide u stečaj.
Miro Gavran, književnik: Moramo imati i novine koje nisu pod komercijalnim pritiskom
– Doista sam bio iznenađen, mogu reći šokiran, olako danom izjavom jednoga ministra da se smjera dokinuti i rasprodati Vjesnik. Izjava je opasna i simptomatična ne samo zbog toga što bismo mogli izgubiti vrijedne dnevne novine koje čitamo neopterećeni reklamama i žutilom, izjava je opasna jer slutim da nakon toga može doći na red i Zagrebačka filharmonija i HNK-ovi, i Radio Sljeme i HTV, a sutra možda i HAZU, Matica hrvatska, pučka otvorena učilišta širom Hrvatske, muzeji i galerije… Naravno, u argumentaciji će se vladajući pozvati na liberalno-kapitalistička opravdanja o financijskoj neučinkovitosti, pričat će o maloj nakladi, »neisplativosti« te krizi u kojoj je cijelo društvo.
Ako političarima nije jasno što znači izgubiti rijetke kulturne i društvene institucije kojima profit nije osnovni cilj, uvjeren sam da hrvatska društvena i intelektualna elita neće šutjeti, nego će dići svoj glas protiv takvih nepromišljenih namjera.
Vjesnik nam je važan zbog svoje ozbiljnosti i profesionalnosti, zbog tradicije koja je iza njega, a i zbog budućnosti u kojoj moramo imati i novine koje nisu pod komercijalnim pritiskom. Sačuvati danas Vjesnik znači poslati jasnu poruku da ćemo sutra sačuvati i druge institucije koje su presudne za naš kulturni i društveni identitet.
Nedjeljko Fabrio, književnik: Ne dajmo da Vjesnik potone
– Bilo je razdoblja kada je Vjesnik bio naš Titanik. Ne dajmo mu da potone!
Željko Lovrinčević, makroekonomist: Javna tiskovina pravi put za Vjesnik
– U Vjesniku je u posljednjih godinu i pol primjetan napredak u sadržajnom smislu, ali pitanje vlasništva ostalo je neriješeno. Bivša vlada razmišljala je o donošenju zakona o Vjesniku, koji bi se definirao kao javna tiskovina s posebnim načinom financiranja. Takvih primjera ima dosta u svijetu i mislim da bi to bio pravi put za Vjesnik. To ne znači da redakcija Vjesnika ne mora proći kroz restrukturiranje, odnosno da se u jednom dijelu mora smanjiti broj zaposlenika, a s druge strane neke sektore pojačati novim snagama. Pozicija Vjesnika neraskidivo je vezana uza značajnu vrijednost nekretnine, odnosno zemljišta na kojem se nalazi zgrada redakcije. U tom se dijelu isprepliću pojedinačni interesi s interesima javnosti i takve partikularne interese država mora odmaknuti.
Zrinka Živković Matijević, ekonomska analitičarka: Financijski pokazatelji ne bi smjeli presuditi
– Vjesnik čitam jer ima nekoliko dobrih autora koje redovito pratim. Bila bi šteta ugasiti taj dnevni list preko noći i diskrecijskom odlukom. Smatram da bi u Vjesniku trebalo napraviti detaljnu analizu poslovanja, a pri odluci o njegovoj sudbini uzeti u obzir kvalitetu koju pruža, a ne samo financijske pokazatelje.
Ivan Đikić, znanstvenik: Poboljšati kvalitetu, a ne ukidati
– Imam samo riječi pohvale za novinare znanstvene i obrazovne redakcije Vjesnika s kojima sam surađivao u zadnjih desetak godina. Oni su potaknuli razne znanstvene teme za javnost te su ustrajno radili na informiranju građana i na taj su način znatno pridonijeli obrazovanju građana o relevantnim temama u znanosti. Osim toga, Vjesnik su novine s tradicijom. Mislim da se uloga Vjesnika treba gledati u širem kulturnom i profesionalnom smislu te se treba fokusirati na poboljšanje kvalitete novina, a ne razmatrati mogućnost prekida rada Vjesnika kao dnevnih novina.
Andro Krstulović Opara, direktor Muzeja Ivana Meštrovića: Vjesnik je civilizacijski doseg koji mora biti sačuvan
– Veseli me da se Vlada ogradila od Linićeve izjave o potrebi ukidanja Vjesnika, koja se ni po čemu ne razlikuje od Kerumova negiranja važnosti sektora kulture, koji po njegovu mišljenju nije vrijedan glasa budući da ne proizvodi i ne daje plaće. Vjesnik nije samo tradicija i sastavni dio kulturnog identiteta nego civilizacijski doseg koji mora biti sačuvan. Očuvanje Vjesnika ne može se gledati kroz prizmu neprofitabilnosti, kako kaže Linić, jer ima puno neprofitabilnih tijela ili tvrtki u Hrvatskoj koje zasigurno neće ukinuti, kao što je, na primjer, Hrvatska željeznica. Koja je razlika između neprofitabilnosti Hrvatskih željeznica i Vjesnika? Društvena i kulturna odgovornost mora biti komponenta koja je ugrađena u proračun.
Zvonko Kusić, predsjednik HAZU: Značajan doprinos znanosti, kulturi i obrazovanju
– List Vjesnik kao naše najstarije dnevno glasilo redovito izlazi već 72 godine. U njemu se kontinuirano objavljuju vrijedni prilozi u kojima se prati kultura, znanost, umjetnost i obrazovanje. Time značajno pridonosi obavještavanju javnosti o zbivanjima na spomenutim važnim područjima društvene djelatnosti. Svojim analizama i komentarima u velikoj mjeri ispunjava medijski prostor posvećen tim područjima.
Marina Baričević, likovna kritičarka: Destruktivni se niz nastavlja
– Financijski razlog za gašenje Vjesnika povlači za sobom moralni aspekt odgovornosti radi širenja medijskog prostora trivijalnosti. U zadnjih dvadesetak godina društvo se lako odreklo umjetnosti kao identiteta, tradiciju je svelo na ruralni obrt, ukinulo je kritiku kao vrijednosni sud… U tom destruktivnom nizu vidim i ukidanje Vjesnika, lista koji predstavlja tradiciju, nacionalne novine koje su odustale od žutila, koje nisu zapostavile kulturu i znanost u vremenu sve manjeg čitanja… Nizak je udarac zatvoriti redakciju onih koji pišu unatoč. Vjesnik je memento na sretnija vremena, on je i sjećanje na nekadašnju novinarsku školu dok taj predmet nije postojao na fakultetima. Prosudite sami jesu li to dovoljni razlozi za Vjesnik ili protiv njega.
Dr. Vlado Jukić, ravnatelj Klinike za psihijatriju Vrapče: Apsolutno je potrebno da Vjesnik opstane
– Moram prvo reći da sam jako ljut što netko uopće može pomisliti da bi ukinuo Vjesnik. Neugodno sam se iznenadio tom viješću. Vjesnik konstantno čitam još od 1968. godine i smatram ga kvalitetnim novinama. Mislim da je apsolutno potrebno da te novine opstanu.
Redakcija kulture HTV-a: Pozivamo mjerodavne da se uključe u spas
– Iako je Vjesnik godinama već »nevidljiv« u široj medijskoj slici Hrvatske, iako ima malu nakladu i opstaje uz dotacije, on je i jedan od rijetkih medija u kojemu kultura figurira kao važan dio društvenoga života u Hrvatskoj. U današnjem potiranju kritičkog odnosa prema kulturi i relativizaciji svih vrijednosti kojima smo izloženi, na Vjesnikovim se kulturnim stranicama mogu naći kvalitetni osvrti na kazališne predstave, filmove i literaturu te razgovori s mnogim umjetnicima koji nisu dovoljno atraktivni za senzacionalističko novinarstvo, koje je, nažalost, prisutno i u kulturi. Kao kolege iz kulture ovim pismom podržavamo nastojanja Vjesnikovih novinara za preživljavanjem i pozivamo mjerodavne institucije da se uključe u spas te novinske kuće.
Karolina Lisak Vidović, urednica redakcije za kulturu i znanost Hrvatskog radija: Nadamo se modelu održanja
– Vjesnik je dnevnik s dugom tradicijom koji je nizom tema i tekstova oblikovao svjetonazor mnogim naraštajima. Bez obzira na trenutno malu nakladu, uvjereni smo da uza suvremeniju uređivačku politiku, uza zadržavanje obrazovanog i kompetentnog kadra, moglo bi to glasilo imati jednu od vodećih uloga u hrvatskom medijskom prostoru. Posebice se Vjesnik ističe iznimno kvalitetnom rubrikom kulture te bi njezinim ukinućem bila učinjena neizbrisiva šteta hrvatskom nacionalnom identitetu i informiranosti javnosti. U današnjem vremenu u kojem je kultura sustavno zapostavljana ili komercijalizirana u većini medija, Vjesnikova kultura tomu je uspješno odolijevala te bi njezinim nestankom nastala crna rupa informiranosti o kulturi. Mislimo da je ta ideja samo linija lakšeg otpora te zbog vrijednosti koje je Vjesnik predstavljao i još predstavlja posebice u nekim segmentima, nadamo se da će se pronaći način njegova održanja i restrukturiranja, a na dobrobit hrvatske javnosti i hrvatskog novinarstva.
Nadežda Čačinovič, predsjednica Hrvatskog centra P.E.N-a: Uvjereni smo da je moguće pronaći model potpore
– Hrvatski centar P.E.N-a izražava žaljenje zbog najave ukidanja dnevnika Vjesnik. Bez obzira na propuste uređivačke politike i padanja naklade, Vjesnik jest tip glasila koje načelno služi općem dobru, a ne partikularnim interesima privatnih vlasnika. Funkcioniranje javnosti ovisi o prostoru za raspravu i informiranju gdje dobit ne može biti izravna i kratkoročna. Uvjereni smo da je moguće pronaći model potpore Vjesniku koji bi smanjio troškove, a ojačao funkcije potrebne javnosti.
RPŽ/VL