Sarajevo – Bosna i Hercegovina bi se u ovoj godini mogla suočiti s velikim problemima kada je riječ o vraćanju duga Međunarodnom monetarnom fondu (MMF), jer se nisu ostvarile prognoze gospodarskoga rasta koje su s 1,7 posto za 2012. projicirane na svega 0,7 posto.
BiH jednostavno nije uspjela iskoristiti novac, koji je dobila kao relativno povoljan kredit, za jačanje svoga gospodarstva, nego ga je uložila za krpanje proračunskih rupa i smirivanje socijalnih tenzija. No, račun stiže na naplatu.
»Bosna i Hercegovina ove godine mora početi vraćati kredit MMF-u ukupne vrijednosti 800 milijuna konvertibilnih maraka (više od 400 milijuna eura). Ove godine mora isplatiti prvih 50 milijuna, a iduće dvije po 300 milijuna maraka. No, problem je što BiH nije ispunila uvjete iz aranžmana i zbog toga neće imati novca za isplatu duga«, piše u nedjelju sarajevski Dnevni avaz.
List podsjeća da je, u vrijeme kada je dogovaran kredit s MMF-om, plan bio da se zbog krize financijski pomogne državi da premosti pad prihoda. Očekivalo se da će se do kraja aranžmana država ekonomski oporaviti i da će bez problema moći vraćati kredit. No, BiH je uzela novac, ali nije došlo do ekonomskog oporavka. Naprotiv, nalazi se na rubu nove recesije.
Tako je prije dvije godine MMF predvidio da će porezni prihodi, koji su 2008. iznosili 8,8 milijardi maraka, narasti na 9,7 milijardi, a do 2015. na 13 milijardi maraka, ali se to neće dogoditi. Također, prema projekcijama MMF-a, BiH je 2011. trebala privući oko 750 milijuna maraka inozemnih ulaganja, a 2012. čak oko 1,5 milijardi, ali pitanje je hoće li biti ispunjeno i 20 posto od tog plana. Podbacili su i planovi o rastu izvoza i smanjivanju vanjskotrgovinskog deficita.
Očito, tek sada se počinju vidjeti posljedice političke krize koja je trajala cijelu prošlu godinu, kada je Bosna i Hercegovina bila bez nove vlade i parlamentarne većine sukladne rezultatima izbora iz listopada 2010. godine.
Za BiH je problem i što je praktično nemoguć nastavak aranžmana s MMF-om, jer nisu ispunjeni uvjeti niti iz prethodnog pregleda stanja po ugovoru o dugoročnom kreditiranju.
Zbog toga su se i entitetske vlade, u Federaciji BiH i Republici Srpskoj (RS), prisiljene zaduživati pod nepovoljnim uvjetima. U svakom slučaju jasno je da pred BiH stoje vrlo ozbiljni ekonomski izazovi, uz mogući novi rast nezaposlenosti i smanjivanje plaća, te pojačavanje socijalnog pritiska. BiH, doduše, nije pretjerano zadužena zemlja, njezin dug iznosi oko 34 posto BDP, ali stručnjaci navode da je riječ o »nekvalitetnim« dugovima.
RPŽ/V