Sarajevo – Da političarima u Bosni i Hercegovini nisu samo vlastiti problemi povod za beskrajne svađe i prepucavanja pokazuju i polemike koje su se razvile zbog genocida nad Armenima iz 1915. godine!?
Stvar nije nova, ali su se rasprave u BiH obnovile na valu globalno zanimljive priče o odluci francuskog parlamenta da prihvati zakon kojim bi negiranje genocida nad Armenima bilo kažnjivo djelo.
U BiH je stvar zakuhao predsjednik Republike Srpske (RS) i čelnik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, koji je najavio da će odmah nakon Božića uputiti u Parlament BiH prijedlog zakona o zabrani negiranja genocida nad Armenima.
»Vidjet ćemo kako to Sarajevo civilizacijski postupa ako sav Zapad i važne zapadne zemlje govore o tome da je bio genocid, hoće li to i Sarajevo prihvatiti« rekao je Dodik nedavno u Beogradu.
SNSD je već jednom predložio usvajanje sličnog propisa, u travnju prošle godine. U paketu s deklaracijom o osudi genocida Turaka nad Armenima, Dodikova stranka predložila je i prijedlog zakona o zabrani nošenja odjeće koja onemogućava identifikaciju, što bi se odnosilo uglavnom na žene odjevene prema strogim islamskim propisima. Oba prijedloga glatko su odbijena u državnom parlamentu, uz čitav niz ogorčenih reakcija u Sarajevu, gdje veći dio političke javnosti smatra da je zapravo riječ o Dodikovim provokacijama usmjerenim prema Bošnjacima i muslimanima.
Dakako, očito je da političari iz Republike Srpske potenciranjem priče o armenskom genocidu zapravo na neki način pokušavaju amortizirati kritike zbog višegodišnjeg opstruiranja zakona kojim bi se u BiH sankcioniralo negiranje genocida u Srebrenici i po uzoru na europske zemlje usvojila deklaracija o osudi srebreničkoga genocida.
S druge strane, čini se da službena Banja Luka nastoji utjecati na odnose Bosne i Hercegovine s Turskom, jer je službena Ankara vrlo osjetljiva na pitanje armenskoga genocida. Političari u Republici Srpskoj često ponavljaju da su protiv turskoga utjecaja u BiH jer smatraju da je ta zemlja pristrana, odnosno da podržava Bošnjake.
Mediji u Sarajevu prenose pisanje listova u Turskoj iz čijih bi se tekstova dalo zaključiti da su Turci ogorčeni Dodikovom izjavom da će u Parlament BiH uputiti inicijativu o zabrani negiranja genocida nad Armenima.
Turski Zaman, visokotiražni list blizak vladi premijera Recepa Tayyipa Erdogana, u svom je komentaru tako naveo da Dodik svojim pristupom provocira Tursku i napada zemlju koja je moćni saveznik SAD-a i najjača sila na Balkanu.
»Dodiku bi bilo bolje da se bavi sobom nego problemima Kosova, Armenije i Turske. On na ovaj način želi prikriti istinu o genocidu koji je počinjen u BiH. Kada političar laže samo da bi prikrio istinu o genocidu koji su vojska i policija RS-a počinile nad Bošnjacima u Srebrenici, što je potvrđeno i presudom Međunarodnog suda pravde u Hagu, onda on provocira ne samo javno mnijenje nego napada moćnu državu koja je lider na Balkanu, Bliskom istoku i strateški partner broj jedan administracije američkog predsjednika Baracka Obame.«
Inače, u Bosni i Hercegovini su se rasprave o armenskom genocidu do sada vodile uglavnom među upućenim intelektualcima, dok šira javnost o biti ovog spora zna vrlo malo ili gotovo ništa. Tekstove o ovom pitanju objavljivali su, primjerice, Nenad Filipović, sin bošnjačkog akademika Muhameda Filipovića, koji je bio sklon blažim ocjenama pokolja nad Armenima početkom prošlog stoljeća, ili književnik Ivan Lovrenović koji je događaje iz 1915. nazvao genocidom.
RPŽ/V