Sarajevo – Naivno je vjerovati da se to ne može desiti. Naivno je vjerovati da je BiH datost, koja se ne može dalje mijenjati. Mi to možemo željeti da se ne dogodi.
Ali, ako vi ništa ne radite da se to ne dogodi, ako vi s tim ljudima koji hoće drugačiju Bosnu ne komunicirate, pregovarate i dogovarate se, ne zadovoljavate i njihove interese, dolazimo do jednosmjernih ulica, rekao je u intervjuu za “Dnevni avaz” prof. dr. Šaćir Filandra, dekan Fakulteta političkih znanosti u Sarajevu. Povod za razgovor je 50. obljetnica od osnivanja FPZ-a.
U kojoj mjeri je FPZ u proteklih pet desetljeća sudjelovao u kreiranju bh. društva?
– Sa sigurnošću mogu reći da je ovaj fakultet proteklih pet desetljeća preko svojih svršenika u znatnoj mjeri obilježio naše društvo i našu suvremenost. Svršenici ovog fakulteta su dio naših elita, od lokalnih zajednica do same države. Fakultet je cijelo vrijeme bio vrlo angažiran u humanizaciji međuljudskih i međunacionalnih odnosa u našem društvu, u razvijanju slobodarske svijesti, demokratizaciji društva, u jednoj političkoj modernizaciji društva, a kroz razvoj društvenih znanosti koje se na njemu izučavaju. Bez obzira kako tko sa strane cijenio ili ne cijenio taj fakultet, ovo je za naše društvo i državu vrlo značajna i stabilna institucija.
Koliko je bh. društvo zaista razvijeno u odnosu na Zapad?
– Generalno, kao društvo, stanjem ne možemo biti zadovoljni. Zbog vlastitih problema i unutrašnjih proturječnosti koje imamo, mi smo društvo koje nije harmonizirano i uređeno na način da bi um, koji je institucionaliziran u obliku fakulteta, oblikovao društvenu zbilju u mjeri i na način kako bi to trebalo. U bivšem socijalističkom sustavu taj odnos znanja i društva bio je mnogo pozitivniji nego danas. Danas se politika, kao sfera donošenja odluka, zapravo povukla iz društva i lokalizirala prvo u nacionalne elite, a unutar njih se dalje reducirala na političke stranke, pa dalje i na vodstva stranaka. Tako da je, zapravo, danas na sceni jedna nedemokracija, možda čak partiokracija. Naše društvo je samo u formalnom smislu demokratsko, ali je suštinski ono oligarhijsko društvo.
Posljedica toga je činjenica da nemamo državnu vlast već 15 mjeseci. Mogu li se čelnici stranaka šestorke uopće dogovoriti oko Vijeća ministara BiH?
– Ovu situaciju ne mogu riješiti njeni akteri. Političke stranke, koje su apsolutno monopolizirale javnost, ne mogu riješiti taj problem. Moraju se uključiti drugi subjekti, univerziteti, akademska zajednica, mediji… Mi, kao društvo, rapidno i konstantno propadamo. Vjerujte, propadat ćemo još više i biti još siromašniji ako se ne poduzmu određene mjere. Odluke se donose u malom krugu ljudi. Mediji, akademska zajednica, civilni sektori, studenti, koji bi morali sudjelovati u donošenju odluka, isključuju se.
Mogu li se ljudi koji sada upravljaju BiH natjerati na odgovornost prema narodu?
– Teško! Nije to sada samo stvar nekih konkretnih ljudi. Mi, Bošnjaci, naprimjer, potrošili smo na tisuće ministara na različitim razinama vlasti. Mnogo je ljudi cirkuliralo u proteklo vrijeme. Nije moguće reći da su svi ti ljudi bili nepošteni i nesposobni. Ali, jednostavno je društveni ambijent i nedostatak političke kulture utjecao da naš opći rezultat bude loš. Prvo je potrebno složiti se s takvim negativnim stanjem kakvo jeste, pronaći uzroke i odrediti mjere. Bojim se da naši akteri na to nisu spremni i da će proces propadanja društva, i krize države, biti nastavljen.
Gdje su Bošnjaci danas? Imaju li još onu viziju koju su imali 1991. godine?
– Bošnjacima nedostaje jasna vizija. Ako je i imaju, u nju ne vjeruju. Osobno mislim da mi imamo jasnu viziju BiH, vlastitog identiteta, prave ideje, jedno moralno osjećanje pravednog, slobodnog i humanog svijeta s drugim ljudima. Ali, mnogi ne vjeruju više u tu ideju, nemaju snage da na njoj istrajavaju. Bošnjaci su u vrlo teškom i ozbiljnom stanju. Sve ovo vodi do ekstremizacije. Bošnjaci se u posljednje vrijeme u nacionalnom smislu dosta ekstremiziraju, što je vrlo negativno.
Kako gledate na sve češće secesionističke izjave? Prijeti li BiH zaista raspad?
– Naivno je vjerovati da se to ne može desiti. Naivno je vjerovati da je BiH datost, koja se ne može dalje mijenjati. Mi možemo željeti da se to ne dogodi. Ali, ako vi ništa ne radite da se to ne dogodi, ako vi s tim ljudima koji hoće drugačiju Bosnu ne komunicirate, pregovarate i dogovarate se, ne zadovoljavate i njihove interese, dolazimo do jednosmjernih ulica. To je, naravno, trenutno stanje i ono ne odgovara ni BiH, niti Bošnjacima. Evo 15 mjeseci nemamo vlast. To je interes snaga koje rade na drugačijoj BiH. Ne mislim ja da oni rade protiv BiH. Rade na drugačijoj BiH. Treba vidjeti kakva je to drugačija BiH. Bošnjaci će morati ozbiljnije sjesti s tim ljudima i vidjeti koja je to i kakva BiH. Bježanje od problema neće ih riješiti.
RPŽ/DA