Zagreb – S 44 osvojena zastupnička mandata HDZ je u nedjelju doživio izborni neuspjeh. Slaba je utjeha to što su HDZ-ove liste ukupno osvojile 47 mandata, jer će dva zastupnička mjesta pripasti HGS-u, a jedno DC-u tako da će HDZ ipak imati manje od 46 mjesta u Saboru, koliko ih je imao nakon poraza na izborima 2000. kad je ipak zadržao položaj pojedinačno najjače stranke. No treba istaknuti i da su okolnosti za HDZ bile puno nepovoljnije nego 2000. godine.
U odnosu na izbore 2007., HDZ će imati 22 zastupnika manje pa će dobivati i manje sredstava iz državnog proračuna, no u analizama HDZ-ova poraza važniji je podatak da je stranka za razliku od prije četiri godine dobila potporu 286.250 birača manje. Tada je za HDZ u deset izbornih jedinica u Hrvatskoj glasovalo 834.297 građana, a sad u nedjelju njih 548.047. Zbog velikog odziva na izbore 2000. HDZ je dobio glasove 672.264 birača, 128.217 više nego u nedjelju, 4. prosinca.
Rezultate izbora u ponedjeljak je analiziralo Predsjedništvo HDZ-a, a prema riječima jednog stranačkog dužnosnika, rezultat od gotovo 50 mandata povoljan je s obzirom na okolnosti i na razini očekivanoga. »Toliko bismo dobili i da nismo išli u koalicije s HGS-om i DC-om«, dodaje.
Bit će vremena i prilike za unutarstranačke rasprave o tome gdje je HDZ pogriješio u svojoj izbornoj strategiji, tko snosi krivnju za poraz i kolika je u tome odgovornost predsjednice stranke Jadranke Kosor. »Nismo htjeli biti demagozi kao Lesar i govoriti narodu ono što želi čuti. Da jesmo, dobili bismo više. Osim toga, bilo je i drugih elemenata. Umjesto Larina izbora, imali smo Bajićev izbor«, smatra HDZ-ov dužnosnik. Pokretanje istrage i podizanje optužnica protiv bivšeg šefa stranke Ive Sanadera i njemu bliskih osoba te naposljetku pokretanje istrage i protiv samog HDZ-a kao pravne osobe događaji su na koje HDZ nije mogao utjecati otkako je glavni državni odvjetnik nakon dolaska vlade Jadranke Kosor prestao osluškivati želje Banskih dvora. Borba protiv korupcije koju je HDZ želio iskoristiti kao jedan od glavnih izbornih aduta, na kraju se stranci obila o glavu jer je i sama došla pod njezin udar, što je svakako nepovoljno utjecalo na percepciju u očima građana, pa i samih članova i simpatizera HDZ-a.
»Mnogi naši birači odlučili su kazniti stranku iako smo im govorili da za nezakonitosti nije kriva stranka, nego pojedinci«, kaže HDZ-ov dužnosnik, koji je ipak optimističan kad je u pitanju budućnost stranke.
»HDZ je već bio u oporbi i nema razloga da ne postanemo ozbiljna konkurencija SDP-u«, dodaje.
Ono što javnost sa zanimanjem očekuje jest kako će se HDZ-ov poraz odraziti na buduću kadrovsku križaljku. Iz HDZ-a je već najavljeno da će se izborni opći sabor održati u lipnju, četiri godine nakon posljednjeg izbornog sabora, a prethodno će se provesti unutarstranački izbori na svim razinama. Iako je Jadranka Kosor na izvještajnom općem saboru u rujnu ove godine najavila da će se svi stranački dužnosnici, od čelnika temeljnih ogranaka do šefa stranke birati neposredno, glasovima svih članova HDZ-a, i sama je kasnije reterirala pa od toga, kako se čini, ipak neće biti ništa. »To je velik i vrlo skup posao, kao da provodimo prave izbore. Gotovo da bismo trebali zvati i GONG«, ističe HDZ-ov dužnosnik, objašnjavajući kako je inicijativa šefice stranke išla za tim da u stranci bude više demokracije, tj. da se iz temeljnih ogranaka predlažu osobe za više stranačke razine.
Jadranku Kosor očekuje teška bitka da unatoč izbornom porazu zadrži čelnu poziciju u HDZ-u i potvrdi se kao osoba koja može nastaviti daljnju konsolidaciju stranke, no pitanje je koliko će u tome imati potporu sadašnjeg vrha stranke i članstva na terenu. Oslonac bi joj međutim mogli novi HDZ-ovi kadrovi koji su zahvaljujući njoj uvršteni na visoka mjesta na stranačkim listama i izborili ulazak u Sabor. To su, primjerice, Davor Božinović, Đuro Popijač, Tomislav Karamarko, Domagoj Ivan Milošević, Martina Dalić, Andrej Plenković i Davor Stier, no spekulira se da bi upravo netko od njih mogao biti osoba koja će u skoroj budućnosti voditi HDZ.
Od stranačkih veterana predsjedničke ambicije ranije je najavio Darko Milinović, a mnogi analitičari smatraju da slične planove ima i Karamarko, kao i Božinović, koji su u HDZ ušli u rujnu, ali su u stranci bili u njezinim počecima pa ipak imaju određen stranački staž. U dijelu medija kao budućeg predsjednika HDZ-a počelo se spominjati Andreja Plenkovića, što on smatra neutemeljenim, izražavajući potporu Jadranki Kosor. »Njezina postignuća, članstvo Hrvatske u EU, bit će pozitivna za Hrvatsku i naredne generacije«, izjavio je Plenković Vjesniku, ističući kako je poraz HDZ-a rezultat spleta okolnosti za koju nije kriva Kosor, nego njezin prethodnik.
»Stranka ide europskim putem, putem konsolidacije i demokratizacije. To je samo jedna epizoda u radu HDZ-a koji ostaje stožerna stranka desnog centra, s programskom platformom i odgovorima na ključna pitanja u društvu«, zaključuje Plenković.
I neki stranački dužnosnici na pitanje o sudbini Jadranke Kosor odgovaraju protupitanjem tko bi joj mogao biti kvalitetna zamjena, no može se pretpostaviti da će na izborima imati protukandidata. U HDZ-u to ne smatraju neuobičajenim i podsjećaju kako je i Franjo Tuđman dvaput imao protukandidate, 1990. Hrvoja Hitreca i 1993. Vesnu Girardi Jurkić, iako je tada bilo jasno da je riječ tek o ispunjavanju demokratske forme.
S prvim kadrovskim pitanjima HDZ će se suočiti uskoro, uoči konstituiranja novog saziva Sabora, kad će morati predložiti svoje kandidate za potpredsjednike. Oporba ima pravo na dva potpredsjednička mjesta, a pripadnu li oba HDZ-u, u toj stranci kažu kako je gotovo sigurno da će jedno dobiti Vladimir Šeks, a drugo bi mogla zauzeti osobno Jadranka Kosor, koja će najvjerojatnije biti na čelu HDZ-ova zastupničkog kluba.
RPŽ/V