Zagreb – Neposredno nakon provedenih izbora jasno je da će sedmi saziv Hrvatskog sabora svakako obilježiti velika smjena generacija, a među zanimljivostima je i povratak nekadašnjih parlamentaraca u zastupničke klupe.
Na Markovu trgu Luku Bebića ćemo vidjeti samo na konstituirajućoj sjednici, koju će voditi do izbora svog nasljednika, a zatim tek eventualno u svečanim prigodama. Bebić se nakon šest mandata odlučio povući u mirovinu, jednako kao i njegove stranačke kolege Andrija Hebrang, Ivan Jarnjak, Božo Biškupić i Petar Selem.
Od SDP-ovih parlamentarnih veterana u Saboru više neće biti Željke Antunović, Antuna Vujića i Davorka Vidovića, koji se nisu kandidirali na izborima, dok je izborni neuspjeh prekinuo zastupničku karijeru Ante Đapića, Daniela Srba, Ljube Jurčića, Marijane Petir, Stipe Gabrića Jamba, Zdenke Čuhnil, Šemse Tankovića i Nazifa Memedija.
Nakon četiri godine stanke, u Sabor se pak vraćaju Jozo Radoš (HNS), Ruža Tomašić (HSP dr. Ante Starčević), Nikola Vuljanić (Hrvatski laburisti) i Vesna Škare Ožbolt (DC).
Najviše novih lica bit će u redovima Kukuriku koalicije, budući da će dio dosadašnjih zastupnika otići na pozicije u vladi pa će mjesta prepustiti svojim zamjenicima, uglavnom nepoznatima široj javnosti. Budućeg premijera Zorana Milanovića u Saboru će mijenjati Ivan Račan, sin prvog predsjednika SDP-a Ivice Račana, a svojevrsnog pandana imat će u klubu HDZ-a gdje će zastupničko mjesto zauzeti Miroslav Tuđman, sin prvog predsjednika Hrvatske i HDZ-a Franje Tuđmana. Nakon fra Tomislava Duke, zastupnika u sazivu od 1992. do 1995., prvi put će u Saboru sjediti jedan svećenik, don Ivan Grubišić, koji će sa svojih 75 godina ujedno biti i najstariji zastupnik.
Nakon gradske, u državnu politiku kročit će Josip Kregar, profesor na Pravnom fakultetu i potpredsjednik Gradske skupštine Zagreba, koji je kao nestranačka osoba izabran na listi Kukuriku koalicije u I. jedinici, gdje je bio pozicioniran na visokom četvrtom mjestu.
Kao što je već tradicija nakon smjene vlasti, dosadašnji Vladini dužnosnici postat će saborski zastupnici. Umjesto u Vladinim klupama, u zastupničke će stolce ponovo nakon osam godina sjesti Jadranka Kosor, kao i stranački veterani Božidar Kalmeta, Darko Milinović, Petar Čobanković, Tomislav Ivić i Gordan Jandroković. Prvi put u zastupničke klupe sjest će Đuro Popijač, Davorin Mlakar, Tomislav Karamarko, Domagoj Milošević, Jasen Mesić, Martina Dalić, Davor Božinović, Davor Stier, Andrej Plenković i Martina Banić. HDZ-ov klub ojačat će i predsjednik Udruge hrvatskih branitelja dragovoljaca Domovinskog rata Zvonko Milas i umirovljeni general Damir Krstičević.
Za pretpostaviti je da će nove saborske zvijezde zbog osebujnog stila postati brat i sestra Željko Kerum i Nevenka Bečić (HGS), a bit će zanimljivo promatrati kakva će oporba Kukuriku koaliciji biti laburisti, čijih će pet zastupnika prvi put obnašati zastupničku dužnost. To su bivši novinar Branko Vukšić, Zlatko Tušak, Rajko Bulat, Mladen Novak i Nansi Tireli.
Usporedo s ‘glavnom’ izbornom kampanjom, vodila se i žestoka borba među manjinama, odnosno čiji će predstavnici ući u Hrvatski sabor. Od dosadašnjih osam zastupnika, njih čak polovica oprostit će se od parlamenta. Riječ je o Čehinji Zdenki Čuhnil, Mađaru Denešu Šoji, Bošnjaku Šemsi Tankoviću i Romu Nazifu Memediju.
Prema posljednjim dostupnim rezultatima, u XII. izbornoj jedinici koja je rezervirana za predstavnike nacionalnih manjina najviše glasova dobio je Milorad Pupovac (5943) ili 63,55 posto glasova srpske manjine, drugi je Vojislav Stanimirović s osvojenih 5651 te treći Jovo Vuković s 4545 glasova. Svi iz SDSS-a.
Predstavnik talijanske manjine i u novom sazivu Sabora bit će Furio Radin, koji je bio i jedini kandidat te manjine. Žestoka se borba vodila kod mađarske nacionalne manjine koju će, po posljednjim DIP-ovim podacima, predstavljati Robert Jankovics sa 760 osvojenih glasova ili 50,1 posto, dok je drugi Deneš Šoja s 1035, odnosno 47,57 posto glasova. Što se tiče Čeha i Slovaka, na prvom je mjestu Vladimir Bilek, inače kandidat Kukuriku koalicije, s osvojenih 1185 glasova ili 43,50 posto, a slijedi Slovak Ivan Komak, koji je dobio 694 glasa. Za jedno mjesto borile su se austrijska, bugarska, njemačka, poljska, romska, rumunjska, rusinska, ruska, turska, ukrajinska, vlaška i židovska nacionalna manjina, a najviše povjerenja birača osvojio je Rom Željko Balog s 438 glasova ili 22,46 posto. Slijedi također pripadnik iste manjine Veljko Kajtazi s 384 glasa. Sada već bivši saborski zastupnik Nazif Memedi osvojio je 19,69 posto glasova. I na kraju, od predstavnika albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine u Hrvatski sabor ući će Albanka Ermina Lekaj Prljaskaj, koja je osvojila 609 glasova ili 29,29 posto. Drugi je Bošnjak Nedžad Hodžić, a tek treći sad već bivši zastupnik Šemso Tanković s tek 473 glasa.
Imenovanje mandatara nakon službenih rezultata
Kad će biti konstituiran novi saziv Hrvatskog sabora ovisi o tome kad će biti objavljeni službeni izborni rezultati. Zakon o izborima zastupnika propisuje da se konstituirajuća sjednica mora održati u roku 20 dana od provedbe izbora, što ne znači od dana kad je održano glasanje, nego od dana kad je konačno završen izborni proces, a to je službena objava konačnih rezultata. Kad će to biti ovisi o tome hoće li za dva tjedna biti ponavljanja izbora na nekim biračkim mjestima zbog uočenih nepravilnosti, kao što je bilo na ranijim izborima, što je pomaknulo rokove za objavu službenih rezultata, iako ponovljeni izbori nisu mogli utjecati na ukupni ishod izbora. Osim toga, kandidati i birači mogu podnijeti žalbe Državnom izbornom povjerenstvu u roku 48 sati od provedbe izbora, a u istom roku DIP mora odgovoriti na žalbu. U jednakom roku na odluku DIP-a moguće je žaliti se Ustavnom sudu, koji također mora odgovoriti u roku 48 sati. Zbog poštivanja procedure službeni rezultati izbora 2003. proglašeni su nakon 15 dana, a 2007. nakon čak 29 dana.
Tek nakon objave službenih rezultata može se očekivati da će predsjednik Republike Ivo Josipović Zorana Milanovića imenovati mandatarom za sastav nove vlade. Mandatar mora u roku 30 dana Saboru predstaviti članove vlade i njezin program i zatražiti povjerenje. Praksa je 2003. i 2007. bila da se povjerenje vladi izglasava dan nakon konstituiranja Sabora, jer prethodno treba izmijeniti zakone kojima se regulira sastav i djelokrug vlade i drugih državnih tijela. Svaka dosadašnja vlada je, naime, osnivala nova ministarstva, a stara ukidala ili spajala, a takve promjene najprije treba ozakoniti.
RPŽ/V