Berlin – Nezadovoljne sporošću i otezanjem većine članica eurozone pri donošenju konsenzusa za usvajanje europskog pakta o financijskoj stabilnosti, Njemačka i Francuska razradile su tajni plan o osnivanju ekskluzivnog financijskog eurokluba.
Prema tvrdnjama Welt am Sonntaga, njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Sarkozy dogovorili su formiranje kluba “odgovornih članica eurozone”, koji će biti ograničen na samo neke od zemalja EU.
Francuska i Njemačka planiraju novi dogovor o regulaciji proračunske politike kako bi uvjerile Europsku središnju banku (ECB) da odobri kupnju državnih dionica tih zemalja. Angela Merkel i Nicolas Sarkozy žele Europsku središnju banku potaknuti da snažnije intervenira i pokuša razriješiti ili smanjiti krizu valute.
Welt am Sonntag piše kako članice eurozone trebaju međusobni konsenzus oko novog Pakta o stabilnosti da bi se uspostavila proračunska disciplina koja bi se mogla primjenjivati već početkom sljedeće godine. Bio bi to svojevrsni kompromis s obzirom da bi promjene koje su potrebne za mijenjanje postojećih ugovora Europske unije tražile previše vremena.
Sličnosti sa Šengenskim ugovorom
Slično kao i Šengenski ugovor koji omogućava slobodno kretanje ljudi unutar granica država članica EU, tako bi i reformirani Pakt o stabilnosti trebao točno definirati i kontrolirati strogo određena pravila te kontrolu proračunskog manjka pojedinih nacionalnih budžeta. Iako je Europska središnja banka institucija koja ne može direktno financirati posrnule budžete pojedinih članica EU-a, od kolovoza ove godine kupovala je talijanske i španjolske dionice na otvorenom tržištu, ali taj potez nije pomogao da se ekonomije tih zemalja izvuku iz krize.
U Bruxellesu je u petak naglašeno kako bi fiskalna integracija zemalja članica eurozone trebala osigurati Europskoj središnjoj banci prostor za manevriranje i postepeno povećanje kupovine obveznica eurozone kao i stabilizaciju tržišta. Podsjetimo, Europska komisija iznijela je u četvrtak prijedlog prema kojem bi ova institucija izvršne vlasti trebala prethodno odobriti pojedinačni proračun svake zemlje članice prije negoli ga izglasaju nacionalni parlamenti. To bi značilo da bi se svaka zemlja odrekla suvereniteta u pitanju kreiranja vlastite proračunske politike.
Njemačka traži mogućnost tužbe protiv nediscipliniranih članica
Njemačka je pak predložila da se u europski ugovor ugradi stavka kojom bi se omogućilo podizanje tužbe na Europskom sudu pravde protiv svake članice koja bi prekršila zadanu proračunsku politiku Europske unije.
S druge strane, uspostavljanje jače fiskalne unije između članica eurozone trebalo bi otvoriti put prema većim zajedničkim izdvajanjima zemalja članica što u prijevodu znači da bi sve zemlje trebale snositi zajedničku odgovornost za dugove svake pojedinačne članice. Ovom prijedlogu se oštro protivi Njemačka koja zastupa mišljenje da bi uvođenje takve politike omogućilo ‘grešnicima’ izbjagavanje plaćanja vlastitih troškova dok bi se istodobno kažnjavalo one koji su sposobni spretno upravljati vlastitim financijama.
Britanci: Pad eura je neizbježan, čuvajte se nemira na ulicama
Najveći je protivnik plana Velika Britanija. Iako sama nije članica eurozone, već se koristi funtom kao nacionalnu valutom, Britanija se boji da bi osnutkom kluba bila marginalizirana unutar EU. Upravo zbog toga London je svojim veleposlanstvima poslao obavijest da se pripreme na slom eura koji samo što nije nastupio i koji će, kako tvrde, vrlo vjerojatno dovesti i do nemira na ulicama europskih gradova.
MMF će za “bailout” Italije osigurati 600 milijardi eura
Međunarodni monetarni fond već se priprema za pomoć Italiji ako se kriza u toj zemlji dodatno produbi. Prema planovima, MMF bi u sklopu Bailout plana Rimu odobrio 600 milijardi eura kredita uz relativno nisku kamatnu stopu od 4 do 5 posto, što je znatno niže u odnosu na kredite koje Italija može dobiti od komercijalnih banaka. Taj bi kredit MMF-a, bude li potrebno, novoj talijanskoj vladi Maria Montija omogućio 12 do 18 mjeseci vremena za pokretanje neophodnih reformi
Zbog velikog iznosa kredita, MMF bi mogao potražiti pomoć i od Središnje europske banke. Bailout kredit već je drugi veliki projekt koji je MFF najavio u posljednjih nekoliko dana.
RPŽ/VL