Zagreb – Završeno je današnje ročište na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu. Nastavlja se sutra ispitivanjem svjedoka muđu kojima bi trebao biti i bivši premijer Nikica Valentić.
Nakon završetka ročišta Sanaderovi su odvjetnici Jadranka Sloković i Čedo prodanović novinare izvjestili o zdravstvenom stanju njihovog branjenika koje se, unatoč terapiji, nije poboljšalo. Prodanović je rekao da će zatražiti zaštitu jer se u medijima pojavljuju iskazi svjedoka i prije nego što su svjedočili.
»Nikada nisam tražio ni primio proviziju, te s gnušanjem odbacujem optužbe USKOK-a i DORH-a. Nisam ni ratni profiter, ali ni ratni heroj, jer do sada nikada nisam spomenuo svoj čin pričuvnog pukovnika HV-a kojeg sam dobio kao član ratne vlade i kao sudionik kriznog stožera«, rekao je Ivo Sanader u svom obraćanju sudskom vijeću na zagrebačkom Županijskom sudu gdje mu je danas u 9, 30 sati počelo suđenje za ratno profiterstvo, odnosno primanje 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo banke.
Bivši premijer je dodao da se uvijek vodio uvjerenjem da je časno služiti domovini. Istaknuo je da se tendeciozno izbjegava činjenica vezana uz dokumentaciju austrijskog državnog odvjetništva da je u Austriji bio u svojstvu svjedoka jer nije bilo niti jednog dokumenta za nešto drugo dok je na temelju tih istih dokumenata u Hrvatskoj protiv njega posdignuta optužnica. Stoga, Sanader smatra da je riječ o konstrukciji Državnog odvjetništva i USKOK-a koja nema »nema veze sa životom«.
Sanader se požalio da DORH nije dostavio ključne dokumente koji njemu idu u prilog.
Inače,današnja rasprava je počela ispitivanjem osobnih podataka i imovine Ive Sanadera, nakon čega mu je pročitana optužnica. Bivši premijer je izjavio da se ne osjeća krivim za djela koja mu se stavljaju na teret, a svoj iskaz će dati na kraju postupka.
Bivšeg premijera USKOK tereti da je zloporabio položaj i ovlasti 1994. i 1995. kada je u Zagrebu i Austriji pregovarao s predstavnicima Hypo banke o kreditu Hrvatskoj koja je tada zbog rata, visoke inflacije i iznimno visokih kamatnih stopa na kredite u zemlji teško pronalazila banke kod kojih bi se zadužila.
U optužnici koju je pročitala tužiteljica Tamara Laptoš stoji da je Sanader u tim pregovorima dogovorio proviziju od sedam milijuna austrijskih šilinga, to jest 3,6 milijuna kuna, koja mu je u cijelosti isplaćena pošto je između banke i hrvatske vlade zaključen ugovor o kreditu od 140 milijuna šilinga za kupnju i opremanje diplomatskih predstavništava.
Nakon čitanja uvodnih riječi USKOK-ove tužiteljice sudskom vijeću se obratio Čedo Prodanović, odvjetnik iz Sanaderova braniteljskog tima koji je rekao kako će se obrana bazirati na dva nivoa, prvo na pravne postavke optužnice i na samu činjenične prirode.
Što se tiče pravne postavke zakona Prodanović kaže kako će se obrana koncentrirati na činjenicu da je riječ o retroaktivnoj primjeni zakona o ratnom profitesrtvu koji 1994. godine nije bio propisan u hrvatskoj legislativi, dakle riječ je o pitanju ustavnosti zakona.
S druge strane, nastavlja Prodanović, pitanje je i same primjene zakona o ratnom profiterstvu na ovu situaciju. »Mi još nismo čuli zbog čega se ovdje radi o ratnom profiterstvu, jer mi ne vidimo korelacije. Kupovina zgrade izaslanstva nema veze sa ratnim stanjem. Puko dovođenje u vezu navodnog uzimanja provizije i ratnog stanja nema veze sa ratnim profiterstvom«, rekao je Prodanović.
Sanaderov odvjetnik je rekao kako obrana ukazuje i na nelogičnost optužnice. »Optužba tvrdi da je u teškim okolnostima u kojoj je Hrvatska bila, kada nije bilo banke koja bi državi dala kredit, dolazi Hypo banka koja ne samo da daje kredit već za njega daje i proviziju. Pa zbog čega bi banka koja nema nikakvih protukandidata dala proviziju za bankarsko tržište koje ne postoji. Puno bi logičnija bila obratna situacija, da je Hypo banka dobila proviziju. Riječ je o apsolutnoj nelogičnosti koja u bitnom dovodi u pitanje primjenu zakona o ratnom profiterstvu«, ustvrdio je Prodanović.
Prodanović tvrdi da je Sanader da nije uzeo nikakvu proviziju, da je optužba bazirana na indicijama, a da zaključivanje na principu olakotnih činjenica nije dovoljno da bi se dokazala teza o kaznenoj odgovornosti gospodina Sanadera i na kraju postupka tražit ćemo da ga se oslobodi svake odgovornosti.
Inače, na pitanje o imovini Sanader je rekao da ima udio u dvije konzulting tvrtke u Hrvatskoj i jednoj tvrtki u Austriji te da posjeduje umjetničke slike u vrijednosti milijun i pol kuna. Na pitanje je li služio vojsku bivši premijer je odgovorio da je služio tzv. bivšu JNA i da je tamo stekao čin desetara, a da je za vrijeme Domovinskog rata bio u Kriznom stožeru za Dalmaciju i sudjelovao u pregovorima o puštanju civila iz Knina.
Sanader je rekao da su ga zasmetali novinski članci u kojima je bilo cinizma vezano za njegovo sudjelovanje u ratu, a na pitanje suca ima li čin u Hrvatskoj vojsci, bivši premijer odgovorio je da ima čin pukovnika.
Inače, Sanader je kombijem pravosudne policije iz Remetinca dovezen do kolnog sudskog ulaza u Petrinjskoj ulici oko 9 sati ujutro u pratnji dva policijska terenca, po već uobičajenoj praksi.
Prvi pokušaj početka suđenja krajem prošlog tjedna nije uspio jer je Sanader, po ocjeni vještaka, bio nesposoban za praćenje rasprave zbog zdravstvenih tegoba. Odmah nakon prekida ročišta bivši premijer prevezen je na pretrage u bolnicu, gdje je proveo vikend te je u ponedjeljak poslijepodne vraćen u zatvor u Remetincu jer su liječnici zaključili da mu zdravstveno stanje nije ozbiljno ugroženo.
Osim u ovom slučaju Sanader je optužen i zbog navodna primanja 10 milijuna eura mita od predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija kako bi mađarskoj naftnoj tvrtki prepustio upravljačka prava u Ini. Uz afere o nezakonitoj prodaji HEP-ove struje i pogodovanju tvrtkama Roberta Ježića osumnjičen je i u aferi Fimi medija u kojoj je pod istragom od nedavno i njegova bivša stranka.
RPŽ/H