Zagreb – Kroz povijest trg je isprva nosio naziv Marvinski, jer je bio mjesto trgovanja stokom. Potom postaje Sajmišni, pa Trg kralja Aleksandra Karađorđevića, pa Willsonov trg, Sveučilišni, Kazališni, i najduže – Trg maršala Tita.
Inicijativa za promjenu kontroverznog imena jednog od najljepših trgova u Zagrebu i Hrvatskoj, Trga maršala Tita, ulazi u potpuno novu fazu. Nakon pet velikih građanskih prosvjeda, koji su se godinama početkom svibnja održavali ispred zgrade HNK, a okupljenih tisuću do 5000 građana tražilo preimenovanje Trga, Građanska inicijativa za Hrvatsku bez totalitarističke simbolike, odnosno “Krug za Trg”, danas podnosi Gradskoj skupštini Zagreba novi zahtjev.
Sad se radi o inicijativi, nezapamćenoj na ovim prostorima, jer na zahtjevu se nalazi čak 550 potpisa građana, ali ne bilo kojih.
– Tijekom ljeta skupili smo potpise 300 sveučilišnih profesora, 30 akademika i emeritusa i oko 150 najznačajnijih živućih hrvatskih umjetnika, glumaca i slikara – kaže Maja Šovagović, jedna od organizatorica potpisivanja zahtjeva.
Mrsko ime Tito
Objašnjava da su se organizatori iz Kruga usredotočili na novu fazu akcije za preimenovanje Trga s njima mrskim imenom Tita te da iza inicijative stoji intelektualna krema iz cijele Hrvatske, koju je ujedinila inteligentna taktika – Krug naime ne traži više da se Trg preimenuje u “Kazališni”, na što je Gradska skupština Zagreba tradicionalno ostajala bez reakcija, nego u univerzalni naziv – Trg Republike Hrvatske. I dr. Slaven Letica, koji se akciji pridružio pod egidom “pridruženi javni djelatnici”, smatra da ovaj put ima mjesta optimizmu. Teško da će zagrebački gradski oci i komisija za preimenovanje ulica moći izbjeći postavljanje takvoga zahtjeva na dnevni red.
– U usporedbi sa znamenitom Deklaracijom o hrvatskom književnom jeziku, ova je inicijativa mnogobrojnija i važnija, a pravo je rješenje za ljude različitog ideološkog i političkog profila – tvrdi Letica. Nudi rješenje i za protivnike preimenovanja Trga, antifašističke udruge.
– Neka svoj Trg maršala Tita postave na Dotrščinu, mjestu strijeljanja tisuća protivnika NDH koje u Zagrebu simbolizira žrtve fašizma – smatra Letica.
U zahtjevu organizatora objašnjava se da inicijativu o preimenovanju trga u Trg Republike Hrvatske valja konsenzusom prihvatiti “radi civiliziranog i nenasilnog prevladavanja neprestanih opasnih političkih i građanskih sukoba zbog naziva sadašnjeg Trga maršala Tita. Važno je da se trg nazove po vrijednosti koju najviše Zagrepčana i najviše građana Lijepe Naše smatra neupitnom nacionalnom i civilizacijskom vrijednošću, epohalnim narodnim postignućem: po Republici Hrvatskoj!”.
Sjedište institucija
Navodi se i zašto je taj trg toliko važan za Hrvatsku, kao stjecište i središte kulturnih i povijesnih institucija, ali i kao mjesto gdje je, prije 120 godina pjesma “Lijepa naša domovina” općenarodnom aklamacijom prihvaćena za nacionalnu himnu.
– Dok je srca, bit će i Kroacije, citiraju dalje A. G. Matoša organizatori. Među potpisnicima su i Ivan Aralica, Dubravka Babić, Stjepan Babić, Ivo Banac, Damir Begović, Kruno Bošnjak, Boris Bućan, Dražen Budiša, Lukrecija Brešković, Boris Buzančić, Dragica Cvek-Jordan, Ivan. Z. Čičak, Krešimir Dolenčić, Žarko Domljan, Jakša Fiamengo, Eduard Galić, Frano Glavina, Ivo Gregurević, Špiro Guberina, Hrvoje Hitrec, Branko Ivanda, Vasilije Jordan, Nada Kobali, Josip Kolanović, Kuzma Kovačić, Živko Kustić, Rudolf Labaš, Boris Ljubičić, Valentin Pozaić, Vlado Štefančić… i stotine drugih.
RPŽ/VL