Sarajevo – Nakon što je Bosna i Hercegovina ovoga tjedna ušla u drugu godinu bez formirane državne vlasti, međunarodna zajednica mogla bi oštro pritisnuti političare u toj zemlji kako bi napokon postigli dogovor o formiranju Vijeća ministara BiH i uspostavi parlamentarne većine na državnoj razini. Time bi se prevladala ozbiljna politička kriza i zastoj u provedbi reformi na europskome putu te zemlje.
Čini se da u Bosni i Hercegovini jedini rezultat daje snažan međunarodni pritisak u situacijama kada se domaći političari ne mogu dogovoriti. Pokazalo se to u brojnim prilikama. Najsvježiji su slučajevi nedavno odustajanje Republike Srpske od kontroverznog referenduma o državnom pravosuđu i dogovor bosanskohercegovačkih političara o korištenju novca iz europskih pretpristupnih fondova, do kojeg je došlo nakon ozbiljnih upozorenja iz Bruxellesa.
Bosanskohercegovački političari od »tvrdolinijaških« stavova, čini se, odustaju tek pod međunarodnim pritiskom. Vidjet će se hoće li ova taktika biti primijenjena i za prevladavanje krize zbog provedbe izbornih rezultata. Opći izbori u BiH održani su još 3. listopada prošle godine, a od tada se predstavnici vodećih političkih stranaka nisu uspjeli dogovoriti o raspodjeli ministarskih pozicija unutar Vijeća ministara. Neuspješna je bila i serija sastanaka šest lidera najjačih političkih stranaka u BiH, koji su se okupljali na »pregovorima« u Mostaru, Sarajevu i Brčkom.
Sarajevski Dnevni avaz, pozivajući se na vlastite diplomatske izvore, tvrdi da međunarodna zajednica sve ozbiljnije razmatra opciju raspisivanja izvanrednih izbora kao izlaz iz političke krize u kojoj se našla BiH. Sugovornik tog lista tvrdi da međunarodna zajednica u posljednjih nekoliko dana intenzivno »istražuje teren«, ispitujući raspoloženje i naklonost domaćih lidera toj ideji te način na koji je moguće raspisati izvanredne izbore, a to je navodno i razlog iznenadnih posjeta nekih viših europskih službenika. Možda je riječ, navodi se, i o jednom obliku pritiska na bosanskohercegovačke političare.
S druge strane, Sjedinjene Američke Države su i službeno ovog tjedna izrazile razočaranje jer u Bosni i Hercegovini još nije formirana vlada.
Glasnogovornica State Departmenta Victoria Nuland kazala je, povodom aktualne situacije u BiH, kako je razočaravajuće da godinu dana nije formirana vlada.
»Susjedi BiH kreću se naprijed u svojim naporima prema integraciji u Europsku uniju, a Bosna je ukopana u prošlost i stagnira. Vrijeme u Europi protječe, vrijeme na Balkanu protječe sve više bez BiH«, kazala je Nuland te pozvala lidere šest najvećih stranaka u BiH da dovrše dogovor o formiranju Vijeća ministara i ispune »demokratsku odgovornost prema građanima«.
U komentarima nekih utjecajnih europskih listova, u povodu godišnjice neformiranja vlasti u BiH, također se izražava zabrinutost. Tako njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu kojim se sugerira da je BiH »u toplesu«, piše da Bosna i Hercegovina, a ne Kosovo, zapravo predstavlja najozbiljniji probni ispit za EU u jugoistočnoj Europi.
»Ako se projekt raspadne, bit će to upozorenje i za sve one koji Europu vide kao multietnički model«, navodi list pišući o mogućnosti da BiH obori belgijski rekord kada je riječ o neformiranju državne vlade.
Poziv za postizanje konačnog dogovora
U posebnoj izjavi veleposlanika zemalja članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), međunarodnog tijela koje nadzire provedbu Daytonskog sporazuma, također su pozvani politički lideri u BiH da ispune svoju demokratsku odgovornost prema građanima BiH i postignu konačan dogovor o formiranju Vijeća ministara te o pitanjima koja se tiču pristupanja EU.
»Stranački lideri sada moraju poduzeti mjere koje su neophodne za postizanje dogovora. Dok BiH stagnira u ekonomskom i političkom smislu, sve tri susjedne zemlje ostvarile su značajan napredak u procesu integracije u EU. Došlo je vrijeme da i Bosna i Hercegovina poduzme odlučne korake u tom pravcu.«
Zanimljivo je da se u istoj izjavi navodi da je većina stranačkih lidera spremna poduzeti konstruktivne mjere i pronaći kompromis kako bi postigli dogovor, što je, kako se tvrdi, pokazano na posljednjem sastanku lidera šest stranaka u Brčkom. Slično je kazao i visoki predstavnik Valentin Inzko navodeći da tek milimetri dijele bosanskohercegovačke političare do dogovora.
Je li to doista tako, vidjet će se idućih dana. Pregovori su, kako se doznaje, zapeli zbog hrvatskih pozicija u Vijeću ministara BiH.
Predsjednik HDZ-a 1990, jedne od dvije vodeće hrvatske stranke u BiH, kazao je da je spreman sazvati novi sastanak čelnika šest vodećih političkih stranaka ako bude naznaka da je na takvom sastanku moguće postići kompromis.
RPŽ/V