Zagreb – Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić smatra da dijalog nema alternative kada je riječ o boljitku Bosne i Hercegovine (BiH), ali i ističe da je preduvjet toga dijaloga jednakopravnost triju konstitutivnih naroda. Stajališta su to koja je izrekao kardinal Puljić u sinoćnjem predavanju što ga je pod nazivom “Aktualne prilike u Bosni i Hercegovini s posebni osvrtom na položaj Crkve i Hrvata katolika u BiH” održao u Zagrebu u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta.
Predavanje kardinala Puljića organizirao je “Forum građanske sloge” – građanska udruga za promicanje dijaloga, tolerancije i zajedništva. Kako je rekao kardinal Puljić, rado se odazvao pozivu organizatora baš zato što je riječ o hrvatskoj slozi jer je ona, istaknuo, posebice ona politička, više nego potrebna BiH, ali joj i nedostaje. Jer, dodao je, u toj zemlji koja je susretište i sukobište, složena država u svakome smislu i u kojemu je ono sudbonosno “i” u njezinu nazivu bitno jer govori o drugima i drukčijima, mir je složen nijansiran pojam.
Dodao je da je polazna točka na kojoj bi se mir morao graditi Daytonski sporazum kojemu je, istaknuo je, temelj nepravedan mir budući da je BiH podijelio u dva entiteta i tako ozakonio ratni zločin i etničko čišćenje.
Na pitanje smatra li da bi miru u BiH mogao pridonijeti postojanje trećega entiteta – onoga hrvatskoga, kardinal Puljić odgovorio je da se svjetski predstavnici boje podjele u tri cjeline. Osobno pak smatra da ono što imaju druga dva naroda treba imati i treći, ali se pri tomu postavlja pitanje kako to provesti. Jer, dodao je, ni jedna politika ne daje dok ne mora, ali i Bošnjaci i Srbi moraju naći način da i Hrvati budu zadovoljni, a to će morati uvažiti i Europa.
Katolička crkva bila je i jest stožer opstanka Hrvata katolika u BiH, ustvrdio je kardinal Puljić istaknuvši da se nacionalni i vjerski identitet trebaju čuvati i sačuvati kroz školu, jezik i medije, što je moguće samo onda ako Hrvati postanu politički subjekt, čemu, rekao je, ne pridonosi razjedinjenost političkih struktura u BiH.
Zato, ocijenio je, za opstanak treba nešto učiniti, odnosno treba tražiti unutarnji stav jednakopravnosti, slobodu savjesti i jednakost pred zakonom, stvaranje vladavine zakona te otvaranje perspektive opstanka kroz gospodarsku pomoć iz inozemstva. Opetujući svoju poruku Bruxellesu – ne bojte se ulaganja u BiH – kardinal Puljić osvrnuo se na stav ulagača da zemlja u koju se ulaže treba biti stabilna, rekavši kako mu se “čini da je nekima stalo da BiH bude nestabilna”.
Točne podatke o broju Hrvata katolika u BiH nije moguće dati jer je, podsjetio je vrhbosanski nadbiskup, zadnji popis stanovništva bio 1991., i zato je, istaknuo je, nužan novi popis da bi se mogle sagledati stvarne posljedice rata.