Mostar – Očita nemogućnost političkih čelnika da postignu dogovor o formiranju državne vlasti, proizvela je situaciju u kojoj se sve češće kao moguće rješenje za izlazak iz postojeće pat-pozicije spominje održavanje prijevremenih, odnosno izvanrednih izbora.
Otvoreno je o tome progovorio predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić, a i čelnik SDA Sulejman Tihić kaže kako je i on spomenuo takvu mogućnost na sastanku u Brčkom, kada je postalo izvjesno da dogovor o uspostavi Vijeća ministara neće biti postignut. Navršava se godinu dana od održavanja općih izbora i sam podatak da u tom razdoblju nije uspostavljena vlast na državnoj razini, te da je upitna legalnost one na federalnoj razini, dovoljan je za razmišljanje o prijevremenim izborima.
Temeljni problem je što ne postoji zakonska osnova za raspisivanje izvanrednih ili prijevremenih izbora, osim u situaciji kada je neko zakonodavno tijelo raspušteno sukladno Ustavu. Iz toga proizlazi da bi se prije raspisivanja izvanrednih izbora morao promijeniti zakon. Druga mogućnost je da visoki predstavnik iskoristi svoje ovlasti i raspiše izbore, o čemu u OHR-u, barem zasad, ne žele govoriti. Glasnogovornik Mario Brkić kazao je jučer da OHR ne želi komentirati medijske spekulacije o ovoj temi.
No, visoki predstavnik sigurno nije sasvim isključio takvu mogućnost, iako je teško očekivati da bi povukao potez u tom smjeru bez prethodno osigurane suglasnosti ključnih političkih aktera u zemlji. Bez obzira na Komšićevu izjavu i Tihićevu ponudu u Brčkom, takve političke suglasnosti o održavanju prijevremenih općih izbora, zajedno s redovitim lokalnim izborima na jesen iduće godine, još uvijek nema. Dopredsjednik SDP-a Damir Hadžić naglasio je da bi novi izbori donijeli određene promjene u odnosima političkih stranaka, ali ne i kada su u pitanju principijelni odnosi vezani uz uspostavu vlasti.
U HDZ-u BiH smatraju da novi izbori, posebno po postojećem izbornom zakonu, ne bi donijeli značajnije promjene. Dužnosnici iz ove stranke ustvrdili su kako problem nije u rezultatima prošlih izbora nego što te rezultate neke stranke uopće ne poštuju.
Iako je mnogo dvojbi oko korisnosti eventualnih izvanrednih izbora, ne treba zanemariti činjenicu da sadašnje stanje vode daljnjoj eskalaciji krize, pa čak i raspadu Federacije BiH kao jednog od dva bh. entiteta. Mnogi upozoravaju da su politički odnosi Hrvata i Bošnjaka na najnižoj razini od uspostave Federacije.
RPŽ/VL