Sarajevo – Izvješće o napretku Bosne i Hercegovine, koje će Europska komisija objaviti 12. listopada, moglo bi biti iznimno nepovoljno za tu zemlju, vrlo vjerojatno i najgore u području, najavljuju u utorak vodeći bosanskohercegovački mediji pozivajući se na diplomatske izvore iz Bruxellesa. Prvi nacrt tog dokumenta navodno je već napravljen.
»Izvješće o napretku BiH moglo bi biti vrlo loše u svim aspektima, pa i najgore u regiji, što će pogotovo upadati u oči kad se usporedi s time da je svaka druga država u području napredovala. BiH žurno mora napredovati, u barem nekoliko točaka. Političari u BiH moraju zakazati sastanke na vrijeme kako bismo mi u Europskoj komisiji mogli konstatirati barem neke pomake na bolje i kako bi se odluke koje donesu mogle odraziti u izvješću o napretku BiH«, rekao je diplomatski izvor u Bruxellesu, zaključujući da su Europska komisija i povjerenik za proširenje Stefan Füle i dalje voljni »pružiti ruku BiH«, ali da Bosna i Hercegovina mora napraviti neophodni minimum.
Što je taj neophodni minimum može se iščitati iz onoga što je po dolasku u BiH kazao voditelj Izaslanstva EU-a i specijalni europski predstavnik za BiH Peter Sorensen.
Uz formiranje Vijeća ministara, kako bi BiH napokon dobila državnu vladu, potrebno je početi rješavati pitanje provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH. Taj sud je prije dvije godine presudio da BiH diskriminira manjinske narode u svom ustavu, odnosno izbornom zakonodavstvu, te da mora prestati kršiti Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Treći važan europski uvjet za BiH je usvajanje zakona o državnoj pomoći, odnosno ispunjavanje obveza iz privremenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je još uvijek na snazi.
Zanimljivo je da EU, barem ako je vjerovati izvorima iz Bruxellesa na koje se pozivaju mediji u BiH, neće u sadašnjoj fazi inzistirati na usvajanju zakona o popisu stanovništva u BiH kao uvjetu za podnošenje kandidature za članstvo u Uniji.
Voditeljica Odjela za BiH u Direkciji Europske komisije za proširenje Paola Pampaloni kazala je da o sadržaju i zaključcima izvješća još ne može govoriti.
»Izrada izvješća je u završnoj fazi i trenutačno traje proces analiziranja posljednjih dobivenih informacija. Izvješće će na vrlo transparentan i objektivan način govoriti o zemlji, u smislu da će sve biti obuhvaćeno. Sve što se dogodilo ili se nije dogodilo, a važno je za proces europskih integracija, bit će spomenuto u izvješću«, kazala je Pampaloni u izjavi koju je prenio sarajevski Dnevni avaz.
Prema njezinim riječima, zaključci ministara vanjskih poslova EU-a dali su jasnu mapu puta BiH. U toj su mapi tri glavna cilja: usklađivanje Ustava s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, donošenje zakona o državnoj pomoći i zakona o popisu.
»Bosna i Hercegovina gubi vrijeme u odnosu na druge zemlje u području i to se mora spriječiti. Svi bismo trebali raditi zajedno na tome. Ne smijemo dopustiti da BiH zaostaje za ostatkom regije«, rekla je Pampaloni.
RPŽ/V