Sarajevo – Važna politička borba odvija se ovih dana u Bosni i Hercegovini u čijem je središtu raspodjela novca iz europskih pretpristupnih fondova IPA za BiH. Riječ je o nešto manje od 100 milijuna eura u okviru tzv. instrumenta za pretpristupnu pomoć, no mnogo važnija su načelna pitanja koja se zrcale kroz taj problem. Način njihova rješavanja mogao bi odrediti budući odnos službenog Bruxellesa i BiH. Odnosno, hoće li težište odnosa između EU-a i BiH biti na suradnji između Bruxellesa i državnih institucija u Sarajevu, ili između Bruxellesa i dva entiteta – Federacije i Republike Srpske (RS).
Vlada Federacije BiH na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem odbila je revidiranu listu projekata IPA za 2011. čime je došao u pitanje čitav paket pomoći u iznosu od oko 96 milijuna eura, odnosno 88 milijuna bez »spornih« državnih projekata. Iako je visoki predstavnik Valentin Inzko upozorio da BiH sebi ne može dopustiti da izgubi i jedan euro pomoći, a kamoli desetke milijuna, Vlada Federacije BiH i premijer Nikšić ne odustaju.
Ako ne bude dogovora političara u BiH, posve je izvjesna suspenzija europske pretpristupne pomoći za BiH za ovu godinu. Do dogovora će teško doći. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić potvrdio je da je u pitanju problem metodologije rješavanja pitanja na putu prema EU. RS smatra da o stvarima koje pripadaju entitetima ne odlučuju zajedničke institucije, dok Federacija BiH smatra da se sva europska pitanja rješavaju isključivo u zajedničkim institucijama.
Čini se da službeno Sarajevo nastoji ekonomski iscrpiti RS i na taj način privoljeti službenu Banju Luku da radi na jačanju središnjih državnih institucija. Premda je gospodarska situacija u oba entiteta kritična, čini se da je situacija nešto lošija u RS-u gdje raste socijalni pritisak, a oporba i nezavisni analitičari upozoravaju da entitetska vlada premijera Aleksandra Džombića neće još dugo moći prikrivati stvarno stanje te da tom entitetu prijeti bankrot.
Inozemnih ulaganja gotovo da i nema, Vlada ubrzano pokušava prodati preostalo »obiteljsko srebro«, a bez pomoći međunarodnih institucija i posebno EU-a gospodarsko stanje bi se ubrzo moglo dramatično pogoršati. U BiH je u ovom trenutku na političkoj pozornici svojevrsna »igra iscrpljivanja« u kojoj je cilj da onome drugome bude gore. No, cijenu takve politike plaćaju građani cijele zemlje, koja zaostaje za svim susjedima na putu europskih integracija, koja godinu dana nakon izbora nema novu vladu i u kojoj je socijalno stanje svakim danom sve teže.
RPŽ/V