Washington – Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u nastavku svoje američke turneje, tijekom koje se susreo s visokim američkim dužnosnicima, uključujući i čelnike Senata i State Departmenta, razgovarao je i s dužnosnicima Bijele kuće te senatorom hrvatskoga podrijetla Markom Begichem u zgradi američkog Senata.
U pratnji nadbiskupa metropolita vrhbosanskog bili su veleposlanik BiH Mitar Kujundžić te potpredsjednik Nacionalne federacije hrvatskih Amerikanaca Zvonko Labaša i Joseph Foley te vrhbosanski svećenici dr. Darko Tomašević i Dubravko Turalija. Na početku razgovora kardinal Puljić je objasnio senatoru Begichu razlog svoga posjeta Washingtonu.
To je, prije svega, posjet hrvatskoj katoličkoj zajednici koja se okuplja u DC-u, zatim posjet washingtonskoj nadbiskupiji i na kraju susret s Amerikancima iz političkog života koji su neposredno ili posredno uključeni u odnose s Europom. Ipak, velika briga za Hrvate katolike u BiH jedna je od najurgentnijih potreba traženja i iznalaženja rješenja kako bi se hrvatski korpus, koji je svake godine sve manji, konačno pokušao rekuperirati, stabilizirati i postaviti u isti rang s ostala dva naroda u BiH.
Non paper, koji detaljno razrađuje manjkavosti Daytonskog sporazuma i ugroženost hrvatskoga naroda u BiH, poslan je glavnoj tajnici Hillary Clinton u siječnju ove godine i još se čeka odgovor na njega. Zar se Hrvate posvema treba iseliti iz BiH da bi se ovo stanje “kulturnog progona” zaustavilo, glasno se zapitao kardinal Puljić te potaknuo senatora Begicha da se zauzme oko jednakih prava svih triju naroda u Bosni i Hercegovini te da sporazume koji su do sada vrijedili, a nisu donijeli trajni mir, red i rad žurno treba modificirati ili upotpuniti kako bi zavladala pravednost i vratilo se povjerenje Hrvatima u BiH.
Istog dana kardinal Puljić susreo se s djelatnicima Bijele kuće koji se bave europskim i balkanskim pitanjima.
Vrhbosanski nadbiskup je nazočnima govorio o vjerskom i nacionalnom stanju hrvatskoga naroda u BiH te zamolio njihovo svesrdno zauzimanje za uspostavu pravne europske države koja neće negirati svoje konstitutivne narode, nego uspostaviti pravni balans te ustavom zaštititi svoje građane, njihova prava, vjeru i slobodu jezika, kulture i nacionalne pripadnosti. Valja reći da je kardinal ranije razgovarao s desecima dužnosnika, kongresnika, senatora, predstavnika američkoga State Departmenta, prenosi Večernji list.
RPŽ/VL