Zagreb – Europljani često pate od neuroloških i mentalnih poremećaja – gotovo 165 milijuna ljudi ili 38 posto stanovništva svake godine boluje od moždanog poremećaja poput depresije, tjeskobe, nesanice ili demencije, objavljeno je u velikoj novoj studiji.
U samo trećini slučajeva bolesnici dobivaju potrebnu terapiju ili lijekove i zato su mentalni poremećaji golem gospodarski i socijalni teret težak stotine milijardi eura jer se bolesnici toliko loše osjećaju da ne mogu raditi, a i osobni im odnosi propadaju. Mentalni poremećaji postali su najveći europski zdravstveni izazov 21. stoljeća, kažu autori studije.
Istovremeno neke velike farmaceutske tvrtke odustaju od ulaganja u istraživanje rada mozga i njegova utjecaja na ponašanje. Zato je teret financiranja neuroznanosti pao na vlade i humanitarne organizacije u zdravstvu. I ti rijetki koji se liječe liječe se sa zakašnjenjem od nekoliko godina, a rijetko najmodernijom terapijom, rekao je Hans Ulrich Wittchen, direktor Instituta za kliničku psihologiju i psihoterapiju na Dresdenskom sveučilištu i glavni istraživač te europske studije.
Wittchen je vodio trogodišnju studiju koja je pokrivala 30 europskih zemalja, 27 članica EU-a i Švicarsku, Island i Norvešku, s ukupnim stanovništvom od 514 milijuna ljudi. Mentalne su bolesti glavni uzrok smrti, invalidnosti i ekonomsko opterećenje u svijetu, a Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će do 2020. depresija biti druga vodeća bolest u svim dobnim skupinama. U Europi se ta ružna perspektiva već ostvarila, bolesti mozga već su pojedinačni najveći uzrok bolesti u EU-u.
Četiri su najgora stanja – depresija, demencije poput Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije, ovisnost o alkoholu i moždani udar, objasnio je Wittchen.
RPŽ/H