Mostar – Najveći broj dosjea o događajima, skupinama i pojedincima, koje su tajne i obavještajno–sigurnosne službe prikupljale na teritoriju BiH u zadnjih 60 godina, nisu u posjedu legalnih institucija države, izvješćuje Večernji list.
Manji je dio obimne dokumentacije, koja uključuje i najtajnije podatke o nekim događajima i ličnostima, uništen. No, najveći broj obavještajno–sigurnosnih dokumenata iz vremena bivše Jugoslavije pohranjen je u vojnim i obavještajnim arhivima u Beogradu, dok su dosjei bivših nacionalnih i entitetskih obavještajnih službi u BiH uglavnom “izgubljeni”.
Po dostupnim informacijama, Obavještajno–sigurnosna agencija (OSA) raspolaže sa svega 60.000 dosjea koje je naslijedila od bivše Službe državne bezbjednosti (SDB), FOSS–a i OBS–a. Riječ je uglavnom o dokumentima koji se odnose na osobe koje više nisu među živima ili su se potpuno pasivizirale.
Da su u pitanju “neatraktivni” dosjei potvrđuje informacija da je vrlo mali broj osoba na koje se oni odnose iskoristio zakonsku mogućnost i ostvario uvid u svoj dosje. Večernjakov izvor blizak obavještajnom sektoru kaže da je ogromna količina obavještajnih dosjea, a posebno onih kojima su raspolagale nacionalne i entitetske obavještajne službe, završio u privatnim arhivima, te da se podaci iz njih i danas koriste u političkim i drugim obračunima.
Da je ta tvrdnja i te kako utemeljena slaže se i zastupnik u državnom Parlamentu i član parlamentarnog povjerenstva za nadzor nad radom OSA–e Slavko Jovičić Slavuj, koji ističe kako je sasvim sigurno da sudbina mnogih personalnih dosjea nikada neće biti rasvijetljena, odnosno da neće biti dokazano tko ih je i kako prisvojio.
Sigurno je da je ogroman broj dokumenata uništen tijekom rata na sve tri strane. Bilo je i privatnih osoba, onih koji su radili u SDB–u, a koji su neovlašteno iznijeli mnoge dosjee i sada im služe kao osobna arhiva i sredstvo za ucjene pojedinih ljudi.
Događalo se to i poslije rata, kada su mnogi dokumenti “sklonjena” radi zaštite svoga identiteta i zloporaba. Toga je bilo i vjerojatno da OSA–i, iako je to zakon propisao, nije predana sva dokumentacija dotadašnjih entitetskih, odnosno nacionalnih obavještajnih agencija – kaže Jovičić.
Različiti su razlozi zbog kojih sva obavještajna dokumentacija, uključujući i personalne dosjee, nije predana OSA–i. Neki dokumenti su sakriveni ili uništeni kako se ne bi kompromitirali oni koji su ih obrađivali, ali je očito kako je mnogo više dokumenata koji su sklonjeni kako bi se prikrile određene aktivnosti ili iskoristio njihov sadržaj za kompromitaciju ili ucjene određenih ljudi, tvrdi Večernji list.