Sarajevo – Nastavak pregovora o uspostavi vlasti u Bosni i Hercegovini, sukladno rezultatima izbora koji su održani još 3. listopada prošle godine, očekuje se u zategnutom ozračju, nakon što su predstavnici nekih od ključnih stranaka najavili moguće povlačenje iz razgovora prije nego što su oni zapravo i počeli.
Kao i u proteklih deset i pol mjeseci, vodeće stranke ističu svoje ultimativne zahtjeve, osobito SDP, o tome kako bi trebalo izgledati Vijeće ministara BiH, uvjetujući svoju podršku u parlamentu novoj vladi ispunjavanjem njihovih zahtjeva.
Predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik ponovio je ovoga tjedna da dvije vodeće stranke iz tog entiteta (SNSD i SDS) inzistiraju da im pripadnu četiri ministarska mjesta u Vijeću ministara, koje inače ima 10 članova – devet ministara i predsjedatelja. Također, srpske stranke bezuvjetno žele dobiti poziciju ministra vanjskih poslova, a oba ta zahtjeva argumentiraju načelom etničke rotacije.
No još veće pretenzije imaju u SDP-u BiH, uz SDA jednoj od dvije vodeće bošnjačke stranke sa sjedištem u Sarajevu. Predsjednik SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija otvoreno je kazao da SDP BiH neće sudjelovati u novoj vlasti niti će zastupnici te stranke podržati Vijeće ministara BiH u parlamentu, ako SNSD i SDS ostanu pri zahtjevu da strankama iz RS-a pripadne čak četiri od devet ministarskih pozicija.
Ipak, predsjednik Glavnog odbora SDP-a BiH Damir Hadžić u izjavi koju je ovoga tjedna prenio sarajevski tisak najavio je da će predstavnici vodećih političkih stranaka prije kraja kolovoza obnoviti pregovore o uspostavi nove vladajuće većine.
»SDP BiH u posljednjih nekoliko mjeseci čini najveće ustupke i želi razgovarati na normalnim osnovama«, kazao je Hadžić, ne isključujući mogućnost da bude udovoljeno zahtjevu dviju vodećih hrvatskih stranaka (HDZ BiH i HDZ 1990) da novi predsjedatelj Vijeća ministara bude kandidat ovog bloka, naravno ako bude postignut cjelovit dogovor. Posredno, on je time potvrdio medijske spekulacije po kojim su lider SDP-a BiH Zlatko Lagumdžija i prvi čovjek HDZ-a BiH Dragan Čović donekle približili stajališta o modelu uspostave Vijeća ministara BiH.
Hrvatske stranke i dalje inzistiraju da Hrvat bude na čelu Vijeća ministara, nakon što su u prethodna dva mandata na toj poziciji bili Srbin Nikola Špirić i Bošnjak Adnan Terzić.
No, sada bi se kao problem mogao pojaviti stav SDP BiH i SDA koje ne žele hrvatskom i srpskom nacionalnom bloku stranaka prepustiti obje, kako ih smatraju, ključne funkcije u Vijeću ministara, dakle i poziciju predsjedatelja i ministra vanjskih poslova.
Eventualni kompromis bit će sigurno plod neke političke trgovine, no jasno je da BiH trpi ozbiljne političke i gospodarske posljedice zbog toga što tako dugo nakon provedenih izbora još uvijek nema vladu na državnoj razini. Ilustracije radi, i njemačka kancelarka Angela Merkel zaobišla je Sarajevo u okviru svoje turneje upravo zato što BiH još nema Vijeće ministara.
»Svesrpski sabor« u rujnu
Dodik je još ranije za rujan najavio održavanje svojevrsnog »svesrpskog sabora« na kojemu bi se ponovo pokušalo otvoriti pitanje pozicije Republike Srpske unutar Bosne i Hercegovine. »Okupit će se svi predstavnici RS-a u zajedničkim institucijama, a na dnevnom redu bit će sva naša pitanja u vezi s BiH. Republika Srpska je nezadovoljna svojim položajem u BiH, zbog čega će u rujnu Narodnoj skupštini RS-a biti izložena informacija o tome koliko RS gubi zbog BiH i koliko je BiH košta. Iz Daytonskog sporazuma proistječe jednakost naroda i entiteta u predstavljanju u zajedničkim institucijama, što sada netko želi promijeniti na štetu RS-a«, tvrdi Dodik.
RPŽ/V