Sarajevo – Europska će unija od početka idućega mjeseca govoriti »jednim glasom« u Bosni i Hercegovini, i to bi moglo biti važna promjena u dosad često nekonzistentnoj, pa samim tim i manje učinkovitoj, europskoj politici prema BiH.
Danski diplomat Peter Sorensen od 1. rujna ujedinit će europsko predstavništvo u Bosni i Hercegovini. Nakon što je potkraj svibnja objavljeno da je Sorensen imenovan novim voditeljem Izaslanstva Europske unije u BiH, sredinom prošlog mjeseca EU-ovo je Vijeće za vanjske poslove formalno Sorensena imenovalo i posebnim predstavnikom EU (EUSR) za Bosnu i Hercegovinu, a na tom bi položaju Danac trebao ostati iduće četiri godine. Dosad je dužnost posebnog predstavnika obavljao austrijski diplomat Valentin Inzko, paralelno s vođenjem Ureda visokog predstavnika (OHR).
Od rujna će EUSR i OHR biti odvojeni, i to praktično znači da su preciznije određene mjerodavnosti ključnih međunarodnih aktera u BiH. Službeni će se Bruxelles putem svoga ojačanog predstavništva baviti pitanjima koja se tiču puta BiH u sklopu europskih integracija, dok će OHR u kojem ključnu riječ, putem Vijeća za implementaciju mira (PIC), imaju Amerikanci, biti zadužen za provedbu Daytonskog sporazuma.
Službeno, Valentin Inzko predat će mandat posebnog predstavnika Europske unije 31. kolovoza.
Dolazak Petera Sorensena na mjesto prvoga europskog diplomata u BiH i općenito ojačavanje institucija koje predstavljaju EU u BiH, trebalo bi, prema planovima, okončati neusuglašenost politike različitih europskih zemalja kada je riječ o odnosu prema BiH.
Naravno, ostaje vidjeti što će ojačana europska prisutnost donijeti kada je riječ o prevladavanju razlika unutar šireg okvira međunarodne prisutnosti u BiH.
Nije neka posebna tajna da postoji nejedinstvo unutar međunarodne zajednice kada je riječ o pristupu rješavanju problema u toj državi. Upravo je to nejedinstvo vjerojatno i ohrabrilo neke političke lidere u BiH na poteze koji ne vode stabilizaciji prilika u zemlji. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i politika službene Banje Luke u ovom kontekstu su ilustrativan primjer.
S jedne strane postoje razlike između Rusije s jedne i ostalih članica Vijeća za implementaciju mira s druge strane.
O tim je razlikama nedavno govorio i veleposlanik Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan-Harčenko, potvrdivši da se Rusija suprotstavila oštrijoj osudi Milorada Dodika zbog provokativnih poteza kakav je bio najava referenduma o pravosuđu BiH ili nacionalističke i secesionističke retorike u Republici Srpskoj.
»Tijekom svakog zasjedanja Vijeća za provedbu mira ima točaka o kojima se dosta stavova podudara, ali ima i točaka gdje se nastavlja žestoka polemika, jer u PIC-u postoje različiti stavovi između Rusije i nekih drugih članica. Kada bismo napravili presjek, taj je odnos pola-pola«, kazao je Bocan-Harčenko.
Niti posljednje zasjedanje PIC-a, održano prošlog mjeseca, nije riješilo temeljne proturječnosti unutar tog tijela, koje nadzire provedbu Daytonskog mirovnog sporazuma. Osim tih razlika između Rusije i zapadnih zemalja, primjetno je da i Washington i Bruxelles različito pristupaju BiH, premda se te razlike ne iskazuju tako transparentno. Očito je američki pristup robusniji, a glavnina SAD-ova utjecaja na zbivanja u Bosni i Hercegovini teče putem Vijeća za implementaciju mira i NATO-ova stožera u ovoj zemlji. Postoje skeptici koji smatraju da se ojačavanjem uloge službenoga Bruxellesa u BiH ništa važnije neće promijeniti. Tako je Milorad Živković, srpski član kolegija Zastupničkoga doma Parlamentarne skupštine BiH, nedavno izjavio da unutar međunarodne zajednice ne znaju što će s BiH, niti se mogu dogovoriti o zajedničkom cilju:
»Međunarodna je zajednica najavila na posljednjoj sjednici Vijeća za provedbu mira da od 1. rujna u BiH počinje novi eksperiment. Imat ćemo situaciju da će Amerikanci, koji kontroliraju Ured visokog predstavnika (OHR) i visokog predstavnika Valentina Inzka, biti odgovorni za očuvanje Daytona, mira i stabilnosti zemlje i puta BiH prema NATO-u, a s druge strane specijalni predstavnik EU bit će zadužen za proces europskih integracija. No ovaj novi eksperiment je osuđen na neuspjeh«, kazao je.
Ipak, barem na deklarativnoj razini, službena Banja Luka tvrdi da neće opstuirati novog europskog predstavnika. Tako je predsjednik RS Milorad Dodik najavio suradnju sa Sorensenom u svim pitanjima važnim za europski put, ako on »bude poštovao Daytonski sporazum i ustavno uređenje BiH, bez nastojanja da kreira novi politički sustav«.
»Svako nametanje rješenja za RS je neprihvatljivo, a njeni će predstavnici biti partneri Sorensenu ako ne bude kopija visokih predstavnika u BiH. Sorensen je izbor Europske komisije, koja je u mnogim zemljama prisutna, pa tako i u BiH ima svoju misiju, čiji je on glavni čovjek. No niti Sorensen ni aktualni visoki predstavnik Valetnin Inzko neće moći koristiti izvršne ovlasti, jer njih nema«, tvrdi Dodik.
RPŽ/V