Zagreb – Skupina hrvatskih katoličkih intelektualaca uputilo je izjavu hrvatskoj javnosti u povodu imovinskog prijepora u župi Dajli u kojoj ističe kako se tu ne radi, i ne može se raditi “o isključivom unutarcrkvenom pravnom pitanju”.
U izjavi se podsjeća kako je benediktinska zajednica iz Praglie izgubila sve sudske procese kojima je nastojala spomenute nekretnine uknjižiti na trgovačko društvo, Abbazia d.o.o., za tu svrhu osnovano u Hrvatskoj.
Za nekretnine je bila, kako se navodi, davno isplaćena odšteta kroz Osimske sporazume koje je do kraja poštivala Republika Hrvatska. Država je nekretnine, kojih je na taj način postala vlasnicom, vratila Crkvi, i to župi Dajla i Porečko-pulskoj biskupiji, a da ničim na to nije bila obvezna.
I sada je benediktinska zajednica iz Praglie zaključila da je došlo vrijeme da, oslanjajući se na kanonsko pravo i talijanski lobby u vatikanskoj kuriji, iste nekretnine unutarcrkvenim postupkom, uz isključenje javnosti, stavi pod svoje vlasništvo.
I kardinalsko povjerenstvo, pozivajući se isključivo na kanonske propise, donosi presudu na štetu Porečko-pulske biskupije, koje je odjeknulo i bolno, i mučno diljem Hrvatske, kaže se u izjavi.
Prema riječima katoličkih intelektualaca iz ovog slučaja mogle bi proisteći i realno-političke posljedice. Podsjećaju na dvorac Mokrice i zemljište, koji su bili nepobitno vlasništvo Zagrebačke nadbiskupije. Mokrice su u poratnim međurepubličkim razgraničenjima, s ciljem da se napakosti Zagrebačkom nadbiskupu, prepuštene Sloveniji.
Poslije Domovinskog rata Zagrebačka nadbiskupija pokušala je preko Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu vratiti Mokrice, ali je 2004. taj Sud tužbu Kaptola odbio te presudio da Zagrebačka nadbiskupija nema pravnog temelja za povratak dvorca i imanja u Mokricama. Gdje je tada bio Vatikan, pitaju u izjavi.
Hrvatski katolički intelektualci na kraju izjave navode kako osjećaju solidarnost i upućuju ohrabrenje mjesnom biskupu i njegovom svećenstvu, kao i svim hrvatskim biskupima za njihovu brigu i nastojanje oko dobrobiti njihove pastve i njihovih biskupija.
Izjavu hrvatskoj javnosti potpisalo je šezdeset hrvatskih katoličkih intelektualaca, uz ine, akademici Josip Pečarić, Stanko Popović i Slaven Barišić, sveučilišni profesori Branimir Lukšić i Marijan Šunjić te bivši veleposlanik Ive Livljanić.
RPŽ/H