Zagreb – Gradnja autocesta po kilometru u Hrvatskoj jedna je od najjeftinijih u Europi, pokazuje istraživanje češkog IBR Consultinga. Istraživanje o prosječnim cjenama gradnje autocesta objavljeno je u svibnju ove godine i obuhvaća sedam zemalje Europske Unije i Hrvatsku.
U istraživanje su uz Hrvatsku uključene Češka, Slovenija, Mađarska, Danska, Njemačka, Austrija i Slovačka. Prema tom istraživanju, cijena gradnje jednog kilometra autoceste na nezahtjevnom terenu u Hrvatskoj prosječno stoji šest milijuna eura.
Jedina od promatranih država u kojoj je jeftinija gradnja autocesta je Danska, gdje gradnja kilometra stoji pet milijuna eura. Najskuplja je gradnja u Austriji, gdje je cijena kilometra oko 11 milijuna eura. Sličan je omjer cijena gradnje kilometra autoceste na zahtjevnom terenu.
Pogrešan dojam
Prosječna se cijena u Hrvatskoj penje na 12 milijuna eura i jedino je u Slovačkoj manja te iznosi 10 milijuna po kilometru. U Njemačkoj i Austriji isti kilometar autoceste vrijedi oko 22 milijuna eura. Ti podaci potpuno su oprečni izjavama pojedinih oporbenih političara u Hrvatskoj i općem dojmu u javnosti da je gradnja autocesta u Hrvatskoj nerealno skupa i da se namjerno pumpaju troškovi da bi pojedinci dio sredstava stavili u svoj džep. Rezultati istraživanja uklapaju se u objavljene cijene gradnje pojedinih autocestovnih pravaca prema kojima je najskuplji kilometar na autocestama Zagreb – Sisak i Zagreb – Macelj.
Cijena gradnje ovisi o terenu kroz koji prometnica prolazi, broju objekata, zhtjevnosti gradnje, opremanju pa je teško uspoređivati cijene gradnje različitih autocesta. No, bez obzira na to može se reći da je cijena gradnje najtežih dionica u Hrvatskoj daleko od cijena najtežih u Austriji. Tako primjerice gradnja dviju najzahtjevnijih dionica brze ceste S1 od Beča do Kremsa stoji po kilometru čak 100 milijuna eura(!), a najjeftinija dionica po kilometru samo 4,5 milijuna . Usporedbe radi, najskuplja dionica autoceste Zagreb – Split je ona od tunela M. Kapela – jug do Žute Lokve koja je po kilometru stajala nešto manje od 12 milijuna eura, što je 2004. bila iznimno visoka cijena.
Osim po prosječnoj cijeni kilometra autoceste, Hrvatska u istraživanju dobro stoji i u analizi cijena gradnje velikih mostova, vijadukata i tunela u usporedbi s navedenim članicama EU. Tako Hrvatska ima najniže cijene gradnje mostova i vijadukata, po metru kvadratnom 750 eura. Najskuplja je gradnja objekata u Mađarskoj, gdje četvorni metar objekta stoji više od 2500 eura.
Pravila sigurnosti
Gradnja kilometra tunela najskuplja je u Njemačkoj i Mađarskoj – nešto manje od 50 milijuna eura. U Hrvatskoj je je prosječna cijena oko 25 milijuna eura po kilometru, dok je najjeftinija gradnja tunela u Sloveniji, nešto manje od 20 milijuna eura po kilometru.
Gradnja tunela uvelike ovisi o težini materijala koji se iskopava, te opremi tunela. U Hrvatskoj se tuneli opremaju tako da se zadovolje sva pravila sigurnosti koja propisuje EU. Prema podacima Hrvatskih autocesta, gradnja i opremanje jedne cijevi tunela Sv. Rok i iskop druge cijevi stajali su 24 milijuna eura po kilometru. Isti posao na M. Kapeli stajao je nešto više od 10 milijuna eura po kilometru jer nije potrebna gradnja više trafostanica kao u slučaju Sv. Roka.
260 km autoceste na milijun Hrvata
Prema podacima europske udruge koncesionara autocesta ASECAP–a, u usporedbi s drugim državama Hrvatska ima izuzetno razgranatu mrežu autocesta. Analizirani su podaci u 16 država među kojima je i Hrvatska, ali i primjerice Maroko, Poljska, Srbija, Grčka, Portugal, Norveška. Hrvatska je do sada sagradila 1163 kilometra autocesta te na milijun stanovnika otpada oko 260 kilometara autocesta.
S tim podatkom Hrvatska je na visokom drugom mjestu, odmah iz Španjolske koja na milijun stanovnika ima sagrađenih oko 320 kilometara autocesta. Poljska na milijun stanovnika ima samo 40–ak kilometara autocesta i na začelju je ove tablice. Do visokog drugog mjesta Hrvatska je došla u razdoblju od 2001. do 2007., kada je prema podacima slovenske tvrtke za upravljanje autocestama DARS sagradila najviše kilometara autocesta na milijun stanovnika.
Prema istom izvoru, u Hrvatskoj je u tom razdoblju sagrađeno 16,6 kilometara autocesta na milijun stanovnika, a u Sloveniji 11,3 kilometra. DARS je, osim s Hrvatskom, Sloveniju usporedio s Austrijom, Njemačkom i Italijom. U razdoblju od 2003. do 2007. najmanje se gradilo u Italiji. Samo 200 metara na milijun stanovnika. Taj podatak je i razumljiv s obzirom na to da su Austrija, Njemačka i Italija najveći dio autocestovne mreže sagradile do 2000. godine.