Mostar – Građani BiH imaju gotovo pet puta manju kupovnu moć od europskoga prosjeka. Prema istraživanju njemačkog instituta “GfK Group”, jedne od vodećih svjetskih institucija za istraživanje tržišta, godišnja kupovna moć građanina BiH je 2325 eura, što BiH svrstava na 36. mjesto u Europi. Manju kupovnu moć imaju samo građani Bjelorusije, Ukrajine, Albanije, Makedonije i Moldavije. Građani Hrvatske, primjerice, imaju godišnju kupovnu moć u visini 4763 eura, što je dvaput više od BiH, a Srbija 3080 eura, izvješćuje Večernji list.
Kupovna je moć zapravo neto godišnji dohodak po stanovniku, uključujući i davanja države, a najviše ovisi o sposobnosti gospodarstva neke zemlje da proizvodi robe i usluge. Prema podacima Instituta “GfK Group”, prošle godine kupovna moć stanovnika BiH bila je 2033 eura, što je gotovo tristo eura manje od ovogodišnje. Može li BiH nastaviti s tako važnom stopom rasta kupovne moći i tako se približiti barem prosjeku tranzicijskih zemalja? Analitičari će reći da bi BiH trebao imati dvoznamenkastu stopu gospodarskoga rasta ako za nekoliko godina želi postići veći rast BDP–a, a time i kupovne moći svojih građana.
Premijer FBiH Branković izjavio je kako FBiH ima BDP per capita 5800 KM, da je prosječna plaća oko 740 KM (773 KM prema statističarima), a prosječna mirovina je oko 340 KM. Dodat će da je u FBiH zaposleno novih 90.000 djelatnika te da je stopa nazaposlenosti pala na 23 posto. Analize govore da će ovogodišnja stopa gospodarskoga rasta biti 5,5 posto, a da sljedeće godine, zbog utjecaja globalne krize, neće prelaziti pet posto.
Veća stopa zaposlenosti, rast plaća i mirovina bi u načelu trebali podići prosječnu kupovnu moć stanovništva, ali je poznato da su trećina plaćevne moći stanovništva BiH – krediti. Građani će do kredita dolaziti sve teže, kamate su sve veće, pa bi ukupna plaćevna moć stanovništva mogla stagnirati, a time i ukupna potrošnja.