Vukovar – Komemorativnim skupom održanim u dvorištu vukovarske Opće bolnice, kroz koju je tijekom agresije na Vukovar pripadnika bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba 1991. godine prošlo 3470 ranjenika te izvedeno 1750 operacija, u Vukovaru je jutros počelo obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. i 17. godišnjice stradanja toga grada u Domovinskom ratu.
Komemorativnom programu, naslovljenom Vukovar je Lijepa naša, Vukovar je moja Hrvatska, nazočili su i predsjednici Republike Stjepan Mesić, Hrvatskoga sabora Luka Bebić i Vlade Ivo Sanader.
Među sudionicima komemorativnog programa bili su ratni zapovjednici obrane Vukovara Mile Dedaković i Branko Borković, nadbiskup đakovačko–osječki i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije msgr. Marin Srakić, vukovarsko–srijemski župan Božo Galić, vukovarska gradonačelnica Zdenka Buljan, ministri, stranački čelnici te državni i drugi dužnosnici.
Uloga Vukovara u Domovinskom ratu je nemjerljiva. To je grad koji je svakim danom svoje obrane davao Hrvatskoj vremena i prostora da se pripremi i u konačnici obrani od agresora – rekao je premijer Ivo Sanader napominjući da je za Vukovar proteklih godina hrvatska država učinila mnogo, ali i da nažalost to nije jedini grad stradao u ratu, najavivši daljnju pomoć razvoju Vukovara i naglasivši da se promjene u gradu mogu vidjeti svakim novim dolaskom u grad.
Predsjednik Mesić je također istaknuo ulogu Vukovara u ratu, ali i rekao da nije učinjeno dovoljno za razvoj gospodarstva, te da država kroz razne poticaje i mjere mora pomoći Vukovaru da ponovno postane grad proizvodnje i izvoza što je nekad bio.
Položaj Vukovara je idealan i to se mora iskoristiti na najbolji način – istaknuo je predsjednik.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić rekao je kako je Vukovar bio i ostao simbol Domovinskog rata i otpora Hrvatske srpskoj agresiji. – Vukovar se danas obraća budućnosti s povjerenjem, i to je jamstvo njegove opstojnosti – rekao je Bebić. Dodao je i kako je Vukovar sedamnaest godina nakon Domovinskoga rata postao svjestan svojeg značenja i povijesne veličine i doprinosa opstojnosti Hrvatske.
Vukovarska gradonačelnica Zdenka Buljan je istaknula kako Vukovar ima pravo tražiti da mu se uzvrati sve ono što je dao za hrvatsku slobodu i neovisnost. Vukovaru je još potrebna potpora i pomoć da bi bio prepoznatljiv “kao razvijen grad i mjesto tolerancije i ljudi koji su preuzeli odgovornost za svoju slobodu”, rekla je vukovarska gradonačelnica.
Posljednji zapovjednik obrane Vukovara 1991. godine Branko Borković je rekao da je u proteklih deset godina, od procesa mirne reintegracije, u Vukovaru učinjeno mnogo, dodajući da je istodobno u Zagrebu “napravljeno deset Vukovara, što znači da se i u Hrvatskoj mogao završiti jedan Vukovar”. Prigodni program u krugu Opće bolnice Vukovar, koji su izveli učenici gimnazije, započeo je programom obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991. Po završetku kratkog programa više tisuća ljudi u koloni sjećanja uputilo se prema Memorijalnom groblju žrtava Domovinskog rata gdje će najviša državna izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće.
Kolona sjećanja i ove je godine središnji događaj programa obilježavanja i kreće se istim ulicama kojima su Vukovarci 1991. godine poslije višemjesečne opsade i sustavnog razaranja napuštali svoj grad. U koloni sjećanja su i sva trojica čelnika države – predsjednik Stjepan Mesić, premijer Ivo Sanader i predsjednik Sabora Luka Bebić, brojni saborski zastupnici i ministri. Misu je na Memorijalnom groblju predvodio nadbiskup Marin Srakić. I ove godine su u koloni bili hrvatski građani, ali i brojni građani iz inozemstva.
Što Vukovaru treba
Na pitanje što bi danas, 17 godina nakon ratnoga stradanja i razaranja grada, zatražili od Vlade RH da hitno učini u gradu heroju, Vukovarci kažu da žele i znaju raditi, što dokazuje i nekadašnji standard u gradu, ali da je danas gradu potrebna kvalitetna pomoć na svim razinama. Smatra da je potrebno sve snage preusmjeriti na to, a istodobno osiguravati nužne stručne kadrove.
Grad je prepun problema, a gospodarstvo je svakako na prvome mjestu. Ono je u cijelome svijetu na prvome mjestu i temelj je napretka. Stanovi su nam obnovljeni, ali je izostalo očekivano ulaganje u gospodarstvo. Očekujem i da vukovarske plaće konačno dosegnu razinu na kojoj su plaće u ostalim dijelovima Hrvatske – istaknula je umirovljenica Sofija Kikić.
Bolne podjele
Većinu građana i dalje bole podjele među ljudima, a posebno među djecom koja se uopće ne poznaju i, premda su ista generacija, ne znaju ništa jedni o drugima ili se pak druže po danu, ali voljom politike pohađaju nastavu u odvojenim razredima.
Kad god vidim tu podjelu među djecom, nešto me zaboli. Ne znam kako je moguće da se u vezi s time ništa ne može učiniti jer nam djeca rastu, a da se međusobno ne poznaju. Bojim se da na ovakav način među njima stvaramo još veće podjele i sutra možda mnogo veće probleme – drži vukovarska liječnica Helena Karnaš (41). Smatra da su Vukovarsko veleučilište i mnogobrojni sportski klubovi primjer kako se može zajedno, ali da političari trebaju to konačno omogućiti djeci Vukovara jer samo tako možemo naprijed.