Zagreb – Emisija Big Brother najsofisticiraniji je način manipulacije djecom i mladima kojim se poručuje da sve ima svoju cijenu, a ništa vrijednost, smatra sveučilišni profesor sociologije i pedagogije Zlatko Miliša koji je zbog tog showa uputio i javni apel Vijeću za elektroničke medije, Komori psihijatara te Hrvatskom novinarskom društvu (HND) da učine sve kako bi se ta emisija zabranila ili barem emitirala u kasnijem terminu, nakon 23 sata. Njegovo mišljenje dijele mnogi stručnjaci, a o toj su temi progovorili i neki ugledni psihijatri te pravobraniteljica za djecu, no emisija se i dalje emitira.
Budući da za njezinu zabranu zapravo i nema zakonske osnove, ostalo je jedino slijediti zakone koji su Vijeću za elektroničke medije na raspolaganju da bi se djeca zaštitila od opasnih i štetnih sadržaja te emisije.
Što je sve Vijeće učinilo i jesu li te mjere dovoljne, upitali smo njegova predsjednika Zdenka Ljevaka. Vijeće za elektroničke medije je zbog kršenja Zakona o elektroničkim medijima te Pravilnika o zaštiti maloljetnika televiziji RTL Hrvatska izreklo dvije opomene, a kako doznajemo od članova Vijeća, RTL su više puta upozorili da sadržaj emisije nije primjeren terminu prikazivanja. Iako je televizija na kraju pristala emitirati emisiju u kasnijem terminu, pomaknuli su je za samo sat vremena – s 20 na 21 sat. Stav Vijeća bio je isprva da se Big Brother treba emitirati nakon 23 sata, no onda su ga omekšali.
“Smatrali smo da se emisija treba emitirati nakon 23 sata, no nakon što smo RTL–u izrekli opomene, uočeni su pomaci u režiranju sadržaja koji ide u eter. Najveći problem bile su reprize, koje su išle u jutarnjim satima, a kojih više nema”, objasnio je Ljevak. Inače, ako bi se RTL–u izrekla i treća opomena, Vijeću je na raspolaganju i mjera privremenog ili trajnog oduzimanja koncesije. Kad je pak o toj mjeri riječ, Ljevak objašnjava da za takav potez Vijeće mora imati čvrste argumente, jer bi u suprotnom, dođe li do pravnog spora, moralo snositi trošak štete. “RTL smatra da su izrečene opomene prestroge, a čak su tražili izuzeće članova Vijeća i prijetili mogućim odlaskom te televizije iz Hrvatske”, rekao je Ljevak. Vijeće ima na raspolaganju i mjere kao što su novčane kazne, i to do milijun kuna, ali nema ovlasti izdati nalog za njihovo plaćanje nego pokreće prekršajni postupak, što je i učinilo. “U ovoj su sezoni zbog Big Brothera pokrenuta dva takva postupka”, rekao je Ljevak. To ujedno znači da će o plaćanju kazni na kraju odlučivati pravosudna tijela.
Iako je Vijeće uspjelo zaustaviti repriziranje emisije, a nakladnik je pristao pomaknuti termin na 21 sat, mnogi se stručnjaci slažu da ni taj termin nije dobar. “U ovoj je sezoni prostituiranje osobnosti došlo do samog ponora moralne izopačenosti i poigravanja tuđim životima”, smatra profesor Miliša i dodaje da se od takvih opasnih sadržaja i psihološkoga kanibalizma djeca moraju zaštititi. Iako smatra da trebaju reagirati sve mjerodavne institucije, dio odgovornosti je, kaže, i na roditeljima, kojima treba pomoći i educirati ih. Prema njegovim riječima, djeca zbog medijskih sadržaja nikad nisu bila ranjivija pa je jednako bitno u škole pa čak i vrtiće uvesti medijsku kulturu da bi mališani razvijali kritički stav prema medijima.
Je li Vijeće u pitanju Big Brothera obavilo svoj posao kako treba, upitali smo i predsjednika saborskog odbora za medije Nenada Stazića koji je kazao kako ne može o radu Vijeća govoriti na temelju jedne emisije te da Vijeće načelno svoj posao obavlja dobro. Kazao je i da su programi dobili oznake za dob ispod koje nije preporučljivo gledati određeni sadržaj upravo zahvaljujući radu Vijeća, koje ih je propisalo Pravilnikom o postupanju televizijskih nakladnika radi zaštite maloljetnika. Na pitanje treba li Vijeće tražiti da Big Brother dobije oznaku 18, Stazić je kazao kako ono ne propisuje koju oznaku emisija mora istaknuti nego može reagirati ako nakladnik ne stavi oznaku koja je u skladu sa zakonom.
“Zakonski je propisano da Vijeće može upozoriti da sadržaj nije primjeren oznaci, no tek nakon što tu emisiju pogleda. Kada je, pak, riječ o uvoznim emisijama, one već imaju oznake”, kaže Stazić i dodaje kako je namjera oznaka da prije svega upozore roditelje na neprimjeren sadržaj za djecu određene dobi te da su one – pomoćno sredstvo.
Da bi se emisija trebala emitirati nakon 23 sata, kad nema zakonske osnove za njezino ukidanje, smatra i profesorica Gordana Vilović s Fakulteta političkih znanosti.”Ove su godine stvari iskarikirane do maksimuma, a i drugi mediji su temama iz BB–kuće posvetili puno pozornosti. Riječ je o začaranom krugu jer s jedne strane imamo ljude koji kažu da ne žele gledati takve sadržaje, a s druge pokazatelje da gledanost te emisije raste”, kazala je Vilović. Smatra i da su situacije u kući maksimalno karikirane, no kako je očito i da je onaj dio produkcije koji je birao kandidate napravio marketinški “atraktivan” posao. “Na žalost, u razvijenim je zemljama to sve već odgledano, a mi smo tek na pola puta pa mislim i da će ljestvica u idućoj sezoni biti podignuta još više”, rekla je Vilović.
Što se pak tiče odgovornosti HND–a, koji su neki prozvali, on u ovom slučaju nema ovlasti. Prema riječima Tihomira Matasovića, člana Vijeća časti HND–a, Novinarsko se društvo može očitovati jedino o medijskom praćenju te emisije, ali ne i o samoj emisiji.