Zagreb – “Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti je vodeći autoritet ne samo u području znanosti i umjetnosti već i moralni autoritet i jedan od važnih autoriteta u svim temeljnim pitanjima hrvatskog naroda i države. Ona je savjest nacije, a uloga joj je promicati najviše vrijednosti društva nadilazeći dnevnu ideologiju i pristranost, što joj osigurava mogućnost nezavisnog rada. Posebno joj je stran svaki ekstremizam. Jedna od važnih uloga Akademije je promicanje jedinstva, a protiv podjela nacije po svim osnovama”.
Riječi su to predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Zvonka Kusića izrečene na svečanoj sjednici proslave 150. godišnjice djelovanja te institucije, u petak u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, koja je održana pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.
Najstarija akademija na jugoistoku Europe proslavila je svoj rođendan u spomen na 29.travnja 1861., kada je biskup Josip Juraj Strossmayer održao znameniti govor u Hrvatskome saboru i time uspostavio pravne temelje za osnutak Akademije. Prema zamisli svoga osnivača i vizionara Strossmayera, nazvana je Academia Scientiarum et Artium Slavorum Meridionalium (južnoslavenska) u želji da doprinese znanstvenom i kulturnom uzdizanju južnoslavenskih naroda te promicanju slavenske solidarnosti diljem istočne i srednje Europe.
U svome govoru akademik Kusić istaknuo je također da je posve razumljivo da Hrvatska akademija ima poslanje i zadaću dostojanstveno i neupitno štititi i boriti se za nacionalne interese i napredak Hrvatske u svim područjima, te da ona ima viziju i daje strateške smjernice o ključnim pitanjima nacije bez natruha ideologije.
“Akademija znanosti i umjetnosti stvarala je povijest Hrvatske, te je dugo vrijeme imala simboličku vrijednost i bila svojevrstan supstitut državnosti. Ne bi bilo dobro kada bismo mi danas bili manje vizionari, manje hrabri, avangardni i odgovorni od naših prethodnika prije 150 godina. Ulazak u Europsku uniju bit će prekretnica i povijesni trenutak koji neće biti kraj nacionalne povijesti te će biti za nas velika prilika, a Akademija je spremna dati doprinos izgradnji suvremene Hrvatske”, nastavio je Kusić, istaknuvši da Akademija danas mora promovirati povijesne stečevine, a posebno one Domovinskog rata i graditi europski identitet Hrvatske.
Podsjetivši da je HAZU bila središte, a često i utočište znanosti i umjetnosti, te da je uvijek bila i važan čimbenik identiteta hrvatskoga naroda, predsjednik Republike dr. Ivo Josipović istaknuo je da danas obilježavamo obljetnicu HAZU pod teretom velike gospodarske krize.
“Za izlazak države iz krize neće biti dovoljne samo gospodarske reforme, već i beskompromisna borba protiv korupcije i kriminala, jačanje rada i odgovornosti te mijenjanje sustava vrijednosti. Akademija nikada nije bila i nikada ne smije biti muzej znanja, već čvorište gdje će se susretati sve ono što je dobro i kvalitetno u hrvatskoj znanosti. Od Akademije i cijele znanstvene i sveučilišne zajednice u Hrvatskoj očekujemo da pridonesu hrvatskomu društvu kao društvu znanja”, naglasio je Josipović, koji je HAZU predao Hrvatsku državnu nagradu za zasluge i postignuća u promicanju znanosti i gospodarstva u Republici Hrvatskoj.
Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić kazao je da su danas, na pragu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, osnovni ciljevi HAZU poticanje i razvijanje znanstvenoga rada, briga o kulturnoj baštini u domovini i u svijetu te suradnja s drugim znanstvenicima. Iznijevši zabrinjavajuće podatke da je u Hrvatskoj samo sedam posto stanovnika fakultetski obrazovano, a svaka treća osoba s diplomom odlazi u inozemstvo, Bebić je istaknuo nužnost uvođenja promjena na državnoj razini.
I ministar znanosti, obrazovanja i športa, izaslanik predsjednice Vlade Republike Hrvatske, prof. dr. Radovan Fuchs istaknuo je kako je danas najvažnija Akademijina zadaća razvoj znanosti i znanstvenih istraživanja, a isto je to u svome govoru istaknuo i Juri Engelbrecht, predsjednik Europskoga saveza nacionalnih akademija prirodnih i humanističkih znanosti ALLEA.
Svečanosti u HNK prisustvovali su brojni ugledni gosti, među kojima su bili i potpredsjednik Vlade Ivan Domagoj Milošević, ministar kulture Jasen Mesić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general Drago Lovrić i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, osječko–đakovački nadbiskup mons. dr. Marin Srakić. U programu su sudjelovali i zbor i orkestar HNK te dramski umjetnici Goran Grgić i Krunoslav Šarić.
Istoga dana na večer u KD Vatroslava Lisinskog Zagrebačka je filharmonija, pod ravnanjem maestra Zorana Juranića, održala svečani koncert, a na programu su bila djela hrvatskih skladatelja Papandopula, Gotovca, Baranovića, Devčića i Šuleka.