Predizborna kampanja za predstojeće lokalne izbore privedena je kraju. Povjerenje birača na izborima 5.listopada tražit će 280 političkih subjekata, od čega 72 političke stranke, 41 koalicija, 147 nezavisnih kandidata i 20 listi nezavisnih kandidata.
Pravo glasa ima 3.024.127 birača upisanih u središnji birački popis, od čega 2.966.997 redovnih birača, 5002 birača koji glasaju osobno, 18.450 koji glasaju u odsutnosti i 33.678 birača registriranih za glasovanje poštom.
Broj muškaraca i žena birača prilično je ujednačen, odnosno muškaraca je 1.153.836, a žena 1.510.127. Na izborima se bira 3186 redovnih mandata u općinskim vijećima ili skupštinama općina i 37 mandata za predstavnike nacionalnih manjina.
Za potrebe izbora formirano je 4985 biračkih mjesta, od čega 4709 redovnih, 147 za odsustvo i 129 za osobno. Bira se 139 općinskih načelnika i gradonačelnik Banje Luke.
Gradonačelnik Mostara i na predstojećim izborima neće se birati izravno jer Statut Grada, nametnut od strane međunarodne zajednice i bivšeg visokog predstavnika Paddya Ashdowna, ima niz nelogičnosti i proturječnosti, tako da je uređenje Mostara pravni izuzetak u odnosu na ostale općine i gradove.
Statutom je tako unaprijed propisano koliko jedan narod može imati najviše i najmanje vijećnika u Gradskom vijeću, odnosno nacionalne kvote. Ni jedan narod ne može imati više od petnaest i manje od četiri vijećnika, bez obzira na broj osvojenih glasova.
Samo se proračun u Gradskom vijeću Mostara usvaja dvotrećinskom većinom. Jedino za Gradsko vijeće Mostara postoje dvije liste, gradska i lista gradskih područja, koja su granice bivših općina, tako da u jednom području za mandat u vijeću trebate tisuću, a u drugom i deset tisuća glasova. Isti broj vijećnika daje gradsko područje Jugozapad, s 35 tisuća birača kao i gradsko područje Jugoistok koje ima oko četiri tisuće birača.
Građani bivše Središnje zone su diskriminirani jer ne mogu glasovati na listi za gradska područja niti biti birani, već isključivo na zajedničku gradsku listu. U Gradskom vijeću postoje klubovi stranaka i naroda, tako da vijeće praktično funkcionira kao dvodomni parlament, što nigdje nije slučaj u jedinicama lokalne samouprave.
Za vijećničke mandate u Gradskom vijeću Mostara i mjesto gradonačelnika bori sve više stranaka, koalicija i nezavisnih kandidata. I na ovim lokalnim izborima najvećem broju vijećničkih mjesta nadaju se HDZ BiH, SDA, HDZ 1990 koji prvi put sudjeluje na lokanim izborima, te nešto manji broj Stranka za BiH HSP Đapić – dr. Jurišić, NS RzB i SDP.