Zagreb – Hrvatska je s ocjenom 4,4 na Indeksu percepcije korupcije Transparency Internationala (TI) za 2008. godinu zabilježila dosad najveći pomak. Nastavila je i pozitivan trend od lani kada je dobila ocjenu 4,1.
Trenutna ocjena na ljestvici od 0 do 10 ne znači da je u Hrvatskoj manje korupcije niti da smo bitno napredovali, već se može smatrati nastavkom trenda koji pokazuje da poslovni ljudi i analitičari pozitivno ocjenjuju reforme na području javne uprave i sudstva, rekao je Zorislav Antun Petrović iz TI–a.
Istraživanje, koje se uglavnom temelji na pravnom okviru koji u nekoj zemlji onemogućava korupciju, provedeno je tijekom 2007. i 2008. godine, a u hrvatskom slučaju na ocjenu je utjecalo donošenje Zakona o financiranju političkih stranaka, otvaranje više poglavlja u postupku pristupanja Europskoj uniji, te antikorupcijska akcija Maestro. Od 1999. godine, kada je ocijenjena s 2,7, Hrvatska je doživjela napredak koji je posebice vidljiv u posljednje dvije godine. Razlozi su prilagodba zakonodavstva i pritisak EU–a.
Od 180 zemalja, Hrvatska ima istu ocjenu kao Samoa i Tunis, malo je bolja od Kube i Kuvajta, a malo lošija od Namibije.
U regiji je najdalje odmakla Slovenija s ocjenom višom od šest. Češka, Madžarska i Slovačka imaju ocjenu oko pet, a Srbija, BiH i Makedonija oko 3,5.
Dvije zemlje koje su posljednje primljene u EU dobile su lošije ocjene od Hrvatske, pa je tako Bugarska ocijenjena s 3,6, a Rumunjska s 3,8.
Zemlje s najmanje korupcije su Danska, Norveška i Novi Zeland s ocjenom 9,3 i Singapur s ocjenom 9,2.
Najniže je ocijenjena Somalija s jedan, a slijede Mianmar i Irak s 1,3 te Haiti s ocjenom 1,4.