Mostar – Dan nakon što su mediji objavili da bi uskoro svjetlost dana mogla ugledati optužnica protiv državnog ministra obrane Selme Cikotića za zločin nad Hrvatima u Bugojnu, nastao je muk. Hrvati tog mjesta, što zbog nevjerice da je to uistinu istina, što zbog straha koji im je utjeran u kosti minulih godina, o tome ne žele pričati. Nadaju se da je informacija o podizanju optužnice istinita, jer bi u protivnom doživjeli duboko razočaranje, ravno onome kad je Cikotić imenovan ministrom obrane – čime je “nagrađena njegova prošlost”.
Iz Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata HVO–a Herceg Bosne Bugojno za Dnevni list kažu da su već više puta kazali kakvu je ulogu za Hrvate Bugojna imao Cikotić, te da optužnicu neće komentirati dok je ne dobiju u ruke.
Od glasnogovornika državnog Tužiteljstva Borisa Grubešića novinar Dnevnog lista jučer nije mogao dobiti potvrdu je li istraga protiv Cikotića privedena kraju i hoće li uskoro svjetlo dana ugledati i optužnica, kao što je medijima potvrdio neimenovani izvor. “To pitajte one koji daju takve informacije”, kazao je Grubešić, dodavši da Tužiteljstvo takve stvari ne komentira, ne odredivši se jesu li takvi navodi istiniti ili pak ne.
Mostarski Dnevni list podsjeća kako je Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata u BiH u siječnju prošle godine uputila je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) dopis s dokumentacijom o ratnoj prošlosti aktualnog državnog ministra obrane Selme Cikotića, u kojoj se ističe da je zapovjedio zarobljavanje 470 pripadnika HVO–a te više od 1200 bugojanskih civila, od kojih je njih 106 ubijeno. Hrvati ga smatraju jednim od odgovornih ljudi za protjerivanje oko 20.000 bugojanskih Hrvata iz svojih domova u srpnju 1993. Iz udruženja su više puta ukazali na podatak da je na bugojanskom području ubijeno više od 300 Hrvata, a da je poslije protjerivanja formirano deset logora u tom gradu, među kojima i logor Stadion gdje je bilo zarobljeno najviše Hrvata.
Inače, Cikotić je bio zapovjednik Armije BiH za operativnu zonu zapad, u koju je spadalo i područje Bugojna.
Na bugojanskome području 37 osoba smatra se nestalima, među kojima je i poznata bugojanska skupina od 21 visokog časnika HVO–a čije je zarobljavanje zabilježio Međunarodni Crveni križ.