U bankama koje posluju na tržištu BiH građani i poduzeća drže više od devet milijardi maraka. Istovremeno, banke su plasirale oko sedam milijardi maraka kredita.
– Banke u BiH su visoko likvidne, iako je već pet godina evidentan proces razduživanja, odnosno, vraćanje tuđih pozajmljenih sredstava povjeriteljima, a najviše bankama majkama – rekao je za Faktor.ba Mijo Mišić, tajnik Udruženja banaka u BiH. Što se tiče činjenice kako banke u BiH danas sve teže daju kredite i da ih stanovništvo i gospodarstvo sve teže vraća Mišić navodi da su, poslije globalne financijske krize iz 2008. godine, događanja sa žirantima, kreditima u švicarskim francima i rastom nenaplativih ili teško naplativih kredita (NPL) do razine od čak 14 posto, regulatori i banke pooštrili mjere i izmijenili uvjete i procedure za dobivanje kredita. – Prosječne kamatne stope na dugoročne i kratkoročne kredite u isto vrijeme nisu rasle i u odnosu na zemlje okruženja mogu se smatrati prihvatljivim. Ostali uvjeti za dobivanje kredita u BiH i u odnosu na zemlje okruženja su veoma slični jer su i kod njih prisutne iste bankarske grupacije – tvrdi Mišić.
Posuđivanje novca entitetima
Bankarski sektor u BiH je i u prvom polugodištu ove godine, zabilježio mali rast ukupnih kredita od 1,8 posto. Njihov ukupan iznos iznosio je 17,2 milijarde maraka. Iz Središnje banke BiH su naveli kako je tako slab rast ukupnih kredita posljedica pada kredita proizvodnim poduzećima od 2,5 posto tijekom cijelog prvog polugodišta, koji opet čine 47,9 posto ukupnih kredita. Krediti plasirani stanovništvu čine 44,8 posto ukupnih kredita i bilježe rast od 5,1 posto, dok krediti općoj vladi i ostalim sektorima zajedno čine 7,3 posto ukupnih kredita i zabilježili su pozitivan godišnji rast od 12,5 posto u prvoj polovici ove godine. Bankari ističu kako je struktura plasiranih kredita veoma bitna i ima direktnu vezu s produktivnim zapošljavanjem, BDP-om, izvozom i svim drugim elementima ekonomske stabilnosti. – Procjena rizika, odnosno, kvaliteta projekata može se uzeti kao ograničavajući faktori za plasmane u realni sektor i proizvodnju. Kupovina entitetskih obveznica i trezorskih zapisa od strane banaka do određene mjere može se smatrati normalnim bankarskim plasmanima. Ono što je vrlo diskutabilno je jesu li su ti plasmani entitetima i svim drugim proračunskim korisnicima u funkciji reformskih ciljeva i restrukturiranja – pojasnio je Mišić.
Štednja devet, zaduženje sedam milijardi
Prema podacima banaka, u BiH u prosjeku svake godine imamo blagi rast kreditne aktivnosti od dva do četiri posto, a bilježi se i rast depozita, a posebno štednje građana. I dok je stanovništvo bankama dužno oko sedam milijardi maraka, od rujna 2013. do rujna 2014. godine štednja u BiH je porasla za oko 806 milijun maraka, a posljednjim podacima građani i poduzeća na računima drže oko devet milijardi maraka. Od toga se 58,2 posto odnosi na štednju stanovništva koja je u pet godina gotovo udvostručena. Najveći dio štednje se odnosi na dugoročno oročena sredstva. Ipak, ona se ne plasiraju u mogućoj mjeri. – Kod plasmana sredstava banke imaju regulatorna ograničenja kao što su adekvatnost kapitala, ročna usklađenost, devizna usklađenost, kao i propisani regulatorni okvir za procjenu rizika i kreditne sposobnosti klijenata. Svaka banka u okviru regulatornih zahtjeva ima svoju politiku, procedure i uvjete kreditiranja. Uvažavajući sve ovo kao i potrebe klijenata konkurenciju i sve druge tržišne aspekte banke kreiraju i nude svoje kreditne proizvode – naveo je Mišić.
Izvor: Zenicablog