Strasbourg – Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu (ESLJP) pravomoćno je presudio u korist dvoje starih deviznih štediša Ljubljanske banke iz Bosne i Hercegovine.
U drugostupanjskom postupku odbačena je slovenska žalba na presudu iz studenog 2012. godine u slučaju Ališić, pa je presuđeno da je Slovenija u slučaju bosanskohercegovačkih štediša kršila njihovo pravo na zaštitu imovine i učinkovito pravno sredstvo.
Okončana je agonija bh. i hrvatskih štediša Ljubljanske i Invest banke. Pravda je spora, ali je dostižna. Pred sudom smo uspjeli dokazati da su Republika Slovenija i Republika Srbija doslovno opljačkale bh. i hrvatski narod. Nakon 23 godine te radnje dolaze na naplatu. U ovoj presudi, Europski sud za ljudska prava, je naložio Sloveniji i Srbiji da u roku od jedne godine poduzmu sve potrebne mjere kako bi se svim štedišama Ljubljanske banke i Invest banke iz Srbije vratila njihova štednja pod istim uvjetima pod kojima su ove dvije zemlje vratile štednju svojim državljanima – kazala je za Klix.ba Monika Mijić, zastupnica BiH pred Sudom u Strazburu.
Sloveniji je naloženo da u roku od najviše godine dana nađe sustavno rješenje za isplatu njihove štednje.
Presuda je konačna, a odnosi se i na sve ostale štediše banke koji su u istom pravom položaju kao tuženici iz BiH o čijem je slučaju presuđeno. To je dobra vijest za sve stare devizne štediše te banke jer će se ta presuda koristiti kao presedan i u tisućama drugih slučajeva i u BiH, ali i Hrvatskoj i drugim bivšim jugoslavenskim republikama. Tako će slovenski državni proračun, zbog duga stare Ljubljanske banke, morati, procjenjuje se, isplatiti 200 do 300 milijuna eura odštete štedišama.
Bratušek razočarana, no poštovat će odluku Strasbourga
Slovenska premijerka u odlasku Alenka Bratušek izjavila je da je razočarana presudom . Razočarana sam i još osobno mislim da stara devizna štednja spada u sukcesiju. No, istodobno sam uvijek smatrala da presude sudova treba poštovati, tako da će Slovenija trebati poštovati i ovu, rekla je.
Današnja pravomoćna presuda imat će velik utjecaj nakon dugogodišnjeg zastoja rješavanja problematike stare devizne štednje Ljubljanske banke na području bivše zajedničke države koja nije riješena od 1991.
Kad je riječ o Hrvatskoj, štediše nekadašnje glavne podružnica Ljubljanske banke Zagreb dijelom je namirila Hrvatska jer su na hrvatske banke prenijeli svoja potraživanja, no računa se da je neprenesene štednje koja nije riješena za više od 130 milijuna eura i da rješenje čeka oko 130.000 štediša.
RPŽ/H