Jeruzalem – U jeruzalemskom Getsemanskom vrtu u subotu 29. ozujka je otkrivena spomen ploča Hrvatima iz Bosne i Hercegovine: Pavlu, Jakovu i Antunu Brankoviću.
Prošlo je 333 godine otkako su oni od tadašnjih turskih muslimanskih vlasnika otkupili ovo za kršćane sveto mjesto i povjerili ga franjevcima u Svetoj zemlji.
Spomen ploče braći Branković nalazi se na ulazu u Getsemanski vrt, te će je sada vidjeti svi koji hodočaste na ovo mjesto. Na ploči je napisan tekst na tri jezika – latinskom, hrvatskom i engleskom:
“Hrvati Pavao, Antun i Jakov, kršćani iz Sarajeva, vitezovi Svetog groba Jeruzalemskog, godine Gospodnje 1681. kupiše Getsemanski vrt i darovaše ga franjevcima.” Ugovor o kupnji i predaji potpisan je 12. svibnja 1681. godine. Uoči otkrivanja ploče, o značenju ovoga čina govorilo je više govornika, a svečanosti je nazočio i Claude Grbeša, vitez Svetog Groba Jeruzalemskog.
Svečanosti u Vrtu prethodilo je euharistijsko slavlje u Bazilici svih naroda, kako se naziva crkva sagrađena na mjestu Isusove agonije. Misu je predvodio kardinal Puljić u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Izraelu mons. Giuseppeom Lazarotom, kustodom Svete zemlje o. Pizziballom, vojnim biskupom u BiH mons. dr. Tomom Vukšićem, provincijalom Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Lovrom Gavranom, sa svećenicima franjevcima na službi u Svetoj zemlji, te s dvadesetak svećenika koji su zajedno s dvjestotinjak hodočasnika iz BiH i Hrvatske ovim povodom u Svetoj zemlji.
Kardinal Puljić je u propovijedi naglasio kako ova ploča govori o važnosti čuvanja korijena: “Ovo je hodočašće s nakanom, da bismo sačuvali pamćenje i svoje korijenje. Ovdje se osjećamo kao kod kuće, na ovoj zemlji, ali i u zajedničkoj povijesti.” Primijetio je da nam kreatori povijesti žele izbrisati pamćenje: “Ovo nije politički čin, nego vjerski i vjernički. Blaženi papa Pavao VI. rekao je da vjera, ako ne izgrađuje kulturu, nije vjera. I mi želimo čuvati i pamtiti našu baštinu, te je prenijeti našim pokoljenjima.”
Kustod Franjevačke kustodije Svete zemlje o. Pierbattista Pizziballa podsjetio je da su Sarajevo i Jeruzalem dva sestrinska grada koja su tijekom stoljeća dijelila istu sudbinu i sličan religijski sastav stanovništva. Bosna i Jeruzalem bili su dio istoga Otomanskog carstva. No, unatoč tome Crkva im je uspjela sačuvati kršćansko obilježje: “Nismo ovdje kako bismo proslavili događaj iz prošlosti, jer prošlost predstavlja korijen budućnosti. Ta povezanost između Bosne, Sarajeva i Jeruzalema je trajna i ostaje ovdje vrlo konkretno vidljiva. Dionici smo iste vjere i istih korijena i mi franjevci vam jamčimo da će i dalje naša zadaća biti čuvanje živom naše povezanosti.”
RPŽ/KTA