Grad-država Singapur je najskuplja svjetska metropola, koja se za 10 godina popela s desetog na prvo mjesto liste “najpaprenijih” gradova na planeti, prema anketi britanskog nedjeljnika The Economist.
Economist je sastavio listu na osnovu prosječnih cijena 160 životnih namirnica u 140 svjetskih prijestolnica, a cijene životnih namirnica u Singapuru su neprestano rasle pod utjecajem inflacije i rasta vrijednosti nacionalne valute, koja je “skočila” za 40 posto. U tom gradu su posebno skupe neke naknade i usluge, kao što je taksa za izdavanje vozačke dozvole ili cijena karata u javnom prometu. Francuska prijestolnica, Pariz, našla se na drugom mjestu najskupljih gradova, napredujući ka vrhu za šest pozicija u posljednjih deset godina. Pariz je drugo mjesto po skupoći “zaradio” zbog visokih cijena životnih namirnica, budući da kilogram kruha u tom gradu košta 8,44 eura u prosjeku, što je rekordan iznos u odnosu na sve ostale gradove. Norveška prijestolnica Oslo, poznata po izuzetno visokom životnom standardu, nalazi se na trećem mjestu najskupljih svjetskih gradova. Stanovnici Osla kilogram kruha u prosjeku plaćaju 5,91 euro. Švicarski Zurich je četvrti najskuplji grad u svijetu, prije svega zbog precijenjene vrijednosti nacionalne valute u proteklom razdoblju, do kojeg je dovelo izbijanje ekonomske i financijske kriza u zemljama EU 2008. godine. Švicarska nacionalna banka je 2011. promijenila monetarnu politiku i fiksirala kurs franka u odnosu na euro u odnosu 1,2:1. Australijski grad Sidney, koji je prije 10 godina bio 28. najskuplja metropola svijeta, danas je na petom mjestu ove liste. Cijene su u Australiji rasle od 2000. uslijed potrošačkog buma koji je tada zahvatio zemlju. Kilogram kruha u prosjeku košta 4,65 australijskih dolara. Caracas, glavni grad Venezuele, nalazi se na šestom mjestu po skupoći i pored toga što vlada ove južnoameričke zemlje ima strogu kontrolu cijena. Venezuela se još suočava s galopirajućom inflacijom, posebno na “crnom tržištu”. Kilogram kruha u ovom gradu košta u prosjeku 11 eura.
Na ovoj listi našao se još jedan švicarski grad Ženeva, zauzevši sedmu poziciju i to iz istih razloga kao i Zurich. U grupi najskupljih gradova je, također, još jedan australijski grad, Melbourne, koji je zauzeo osmo mjesto, i to iz istih razloga kao i Sidney – uslijed potrošačkog buma koji je zahvatio zemlju od 2000. godine. Tokio je sa čelne pozicije pao na deveto mjesto, jer je nacionalna valuta, jen, u posljednjih 12 mjeseci izgubila 20 posto vrijednosti zbog politike monetarne devalvacije koju provodi središnja banka. Danska prijestolnica Kopenhagen našla se u društvu najbrojnijih europskih gradova na ovoj listi, zauzevši deseto mjesto.
RPŽ/H