Mostar – Izaslanstva HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, predvođena predsjednicima stranaka Draganom Čovićem i Martinom Ragužem, održala su danas, u Domu HDZ-a BiH u Mostaru međustranački sastanak.
Na sastanku je bilo riječi o provedbi odluke suda u Strasbourgu te međusobnim odnosima dvije stranke. Na sastanku se razgovaralo o svim dosadašnjim prezentiranim modelima provedbe presude Suda u Strasbourgu.
Provodeći potpisani sporazum iz Bruxellesa 1. 10. 2013. godine kao i princip da jedan konstitutivni narod ne može drugom birati njegove predstavnike, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 predlažu ZAJEDNIČKI USUGLAŠENI model – „Model minimalne multietničke potpore“, koji predstavlja kombinaciju većinskog i elektorskog modela izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH.
Ovaj model trebao bi biti općeprihvatljiv svim stranama u BiH jer osigurava provedbu svih principa potpisanih u Bruxellesu, te pruža nadu BiH da može nastaviti svoj euroatlantski put i sprječava izolaciju BiH koja bi bila posljedica nepostizanja dogovora na predstojećem sastanku u Bruxellesu. HDZ BiH i HDZ 1990 ostaju otvoreni i za sve druge prijedloge i modele izbora članova Predsjedništva BiH koji su na tragu principa potpisanog sporazuma u Bruxellesu 1. listopada 2013. godine.
Zbog poštivanja preuzetih obveza i rokova iz Bruxellesa, HDZ BiH i HDZ 1990 smatraju nužnim organiziranje žurnog sastanka stranaka iz Federacije BiH na kojem bi se trebalo doći do usuglašenih i općeprihvatljivih rješenja u izboru članova Predsjedništva BIH iz Federacije BiH.
Na sastanku se razgovaralo i o međusobnim odnosima dvaju stranaka na svim razinama, te je zaključeno kako će se 28. listopada u Mostaru održati zajednički sastanak vodstava dvaju stranaka, na kojem će se analizirati međusobni odnosi, s ciljem unaprjeđenja međusobne suradnje na svim razinama.
U izaslanstvu HDZ BiH bili su: predsjednik prof. dr. Dragan Čović, dopredsjednici Borjana Krišto i Marinko Čavara, te glavni tajnik HDZ BiH Vlado Džoić. U izaslanstvu HDZ 1990 bili su: predsjednik Martin Raguž, zamjenik predsjednika Rudo Vidović, predsjednik Središnjeg odbora Nediljko Rimac, te glavni tajnik HDZ 1990 Josip Merdžo.
Ovaj model trebao bi biti općeprihvatljiv svim stranama u BiH, jer osigurava provedbu svih principa potpisanih u Bruxellesu, te pruža nadu BiH da može nastaviti svoj euroatlantski put, i sprječava izolaciju BiH koja bi bila posljedica nepostizanja dogovora na predstojećem sastanku u Bruxellesu. HDZ BiH i HDZ 1990 ostaju otvoreni i za sve druge prijedloge i modele izbora članova Predsjedništva BiH koji su na tragu principa potpisanog sporazuma u Bruxellesu 1. listopada 2013. godine. Zbog poštivanja preuzetih obveza i rokova iz Bruxellesa, HDZ BIH i HDZ 1990 smatraju nužnim organiziranje žurnog sastanka stranaka iz Federacije BiH na kojem bi se trebalo doći do usuglašenih i općeprihvatljivih rješenja u izboru članova Predsjedništva BIH iz Federacije BiH. Na sastanku se razgovaralo i o međusobnim odnosima dvaju stranaka na svim razinama, te je zaključeno kako će se 28. listopada u Mostaru održati zajednički sastanak vodstava dvaju stranaka, na kojem će se analizirati međusobni odnosi.
Uoči novog kruga pregovora između bh političara i predstavnika EU-a u Bruxellesu predsjednik HDZ-a 1990 Martin Raguž kazao je kako je, u kontekstu provedbe presude u slučaju Sejdić-Finci, najveći fokus na modelu minimalne multietničke potpore u kombinaciji s elektorskim pristupom. U intervjuu za Dnevni list Raguž je izrazio uvjerenje kako će spomenuti model u konačnici biti i prihvaćen.
Naveo je i kako je trenutno intenzivirana komunikacija između predsjednika stranaka i specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena u finalizaciji mogućeg konkretnog rješenja koje bi bilo na tragu 5. točke odnosno zaključka izjave, koju su potpisali predsjednici sedam stranaka u nazočnosti Štefana Fuelea i predstavnika Vencijanske komisije i Vijeća Europe, a gdje se zapravo, smatra Raguž, krije ključ rješavanja enigme u BiH.
To znači da se u skladu s međunarodnim standardima osigura primjena presude, odnosno rješenja koja će otkloniti diskriminaciju u Ustavu BiH glede pitanja prava ostalih u smislu kandidiranja i mogućnosti izbora, ali uz puno uvažavanje legitimne zabrinutosti konstitutivnih naroda da im se ne nameće izborna volja u izbornom procesu, izjavio je Raguž.
Smatra kako je peti zaključak do sada najveći iskorak u smislu balansiranja nacionalnih i individualnih prava jer se prvi put našla formula kako dovesti u sklad kolektivna i individualna prava. Raguž je pojasnio kako je model minimalne multietničke potpore baziran na ustavnoj strukturi, a to su županije. Raguž je naveo kako spomenuti model polazi od strukture gdje bi se u kombinaciji prvog s najvećim brojem glasova i drugog osiguralo da oba člana Predsjedništva imaju potporu u županijama različite etničke većine, odnosno u najmanje tri ili dvije s drugom etničkom većinom. Ističe kako bi to bilo jamstvo da će biti poštovana većinska volja unutar različitih etničkih većina na cijelom području Federacije BiH.
RPŽ/F/DL