Pariz – Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), najmanje 10 posto lijekova koji se koriste smatraju se krivotvorinama, donoseći desetke milijuna eura u nezakonitim prihodima te prijeteći zdravlju i sigurnosti građana.
Dužnosnici su rekli da lažni i krivotvoreni lijekovi mogu sadržavati opasne i nezakonite tvari koje zamjenjuju aktivne sastojke u originalnim lijekovima i legalnim generičkim markama lijekova, čime se zdravlje pacijenata dovodi u velik rizik.
Lažni lijekovi distribuiraju se u okviru globalizirane trgovine lijekovima, a uglavnom dolaze od skupina organiziranog kriminala i narko-kartela, što geografske razmjere i složenost kontroliranja takvih operacija čini još većima.
Internet i nelegalne “internetske ljekarne” olakšale su ulazak lažnih i krivotvorenih lijekova u opskrbni lanac. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, utvrđeno je da je krivotvoreno najmanje 50 posto lijekova kupljenih preko interneta sa nelegalnih stranica koje prikrivaju svoju stvarne adrese.
Kako bi zaustavila širenje lažnih lijekova, međunarodna policijska agencija Interpol objavila je ovog mjeseca da je sklopila novi sporazum s farmaceutskom industrijom. Prema tom sporazumu, 29 najvećih svjetskih farmaceutskih kompanija u iduće će tri godine sa 4,5 milijuna eura pomoći u suočavanju s tim rastućim i opasnim problemom.
U okviru te suradnje, Interpol će osnovati Program za farmaceutske zločine koji će se fokusirati na sve oblike farmaceutskog kriminala, te će identificirati i razbijati mreže organiziranog kriminala povezanih s tom vrstom ilegalnih aktivnosti u 190 zemalja članica. Tim će se projektom povećati i osviještenost javnosti o negativnim posljedicama internetske kupovine lažnih lijekova, rekle su vlasti.
“S obzirom da niti jedna država, niti jedan lijek, niti jedan medicinski proizvod nisu imuni na krivotvorenje, potreban je globalni napor kako bi se suprotstavili toj prijetnji koja svakog dana ugrožava živote milijuna ljudi”, priopćio je u izjavi glavni tajnik Interpola Ronald K. Noble.
Na Balkanu i u Turskoj, stručnjaci su za SETimes rekli da njihove države poduzimaju mjere protiv lažnih lijekova, ali da bi globalni okvir i međunarodni standardi mogli pomoći u sprečavanju širenja te nezakonite trgovine vrijedne mnogo milijuna eura.
Prema policijskim podacima, u Turskoj je tijekom 2012. godine zaplijenjeno dva milijuna komada krivotvorenih lijekova, u 300 operacija koje su uključivale 534 ljudi.
Većina lažnih lijekova koji su se nezakonito prodavali preko interneta bili su namijenjeni poboljšanju seksualnih funkcija te smanjenju tjelesne težine.
U Turskoj se lijekovi prate preko računalnog sustava i mogu se prodavati isključivo u licenciranim ljekarnama.
Harun Kizilay, glavni tajnik Turske udruge farmaceuta (TEB), rekao je za SETimes da nekontrolirana internetska prodaja u Turskoj dovodi do distribuiranja jeftinih krivotvorenih lijekova.
“Ti su proizvodi poput ‘zdravstvenih mina’, a nije jasno kada će eksplodirati”, rekao je Kizilay.
Kako bi se borili protiv te trgovine, Ministarstvo zdravlja, turska policija i Interpol provode zajedničke operacije u kojima pozorno motre i zatvaraju internetske stranice koje prodaju lijekove.
“Očekujemo da će se takve operacije sustavno provoditi i da će, uz zajedničku spremnost svih relevantnih strana – građana, proizvođača, zdravstvenih radnika i pravosudnih vlasti – ovaj problem povezan s javnim zdravstvom u Turskoj definitivno biti riješen”, rekao je Kizilay.
Kizilay je također rekao da potrošači snose veću odgovornost i da bi lijekove umjesto preko interneta trebali kupovati u ljekarnama.
Dragos Damian, čelnik Rumunjske udruge proizvođača generičkih lijekova, krivotvorenje lijekova opisao je kao zločin protiv zdravlja ljudi, gospodarski zločin i zločin protiv prava intelektualnog vlasništva.
Tržište krivotvorenih lijekova u Rumunjskoj nije razvijeno iz više razloga.
“Kao prvo, to je malo tržište u usporedbi s drugim europskim zemljama. Kao drugo, cijene lijekova su najniže među europskim zemljama. I treće, trgovina preko interneta, koja predstavlja glavni način za prodaju lažnih lijekova jer ih prije kupnje ne možete provjeriti, manje je razvijena nego u zapadnoj Europi”, rekao je Damian za SETimes.
Iako ne postoje službeni statistički podaci o tržištu lažnih lijekova u Rumunjskoj, neke procjene tvrde da je godišnje riječ o oko 100 milijuna eura. Glavni krivotvoreni lijekovi su oni koji poboljšavaju seksualnu funkciju, lijekovi za mršavljenje te steroidi.
Grčka je jedna od najbolje reguliranih država među ostalim balkanskim zemljama. Strogi sustav nadzora lijekova sprečava ulazak lažnih lijekova u legalni lanac distribucije.
Prema Nataliji Toubanaki, glasnogovornici Helenske udruge farmaceutskih kompanija (SFEE), Grčka je za lijekove i farmaceutske proizvode uvela stroži režim čak i od većine drugih članica EU.
Toubanaki je rekla da zaštitne mjere uključuju propisivanje poznatih lijekova, ili vrlo sličnih lijekova, s isključivom odgovornošću pojedinačnog liječnika; primjenu sustava koji uključuje naljepnicu autentičnosti, dvostruki bar-kod i jedinstven serijski broj na svakom pakiranju, kao i isključivu distribuciju svih lijekova preko licenciranih ljekarni.
“Građani ne bi trebali imati povjerenja u takozvane elektroničke ljekarne, drugim riječima, u narudžbe preko interneta. Očigledno je da bi bilo kakva promjena u ovom vrlo uspješnom i iskušanom sustavu dovela do ozbiljnih rizika za javno zdravstvo”, rekla je.
Bivši zastupnik u Europskom parlamentu Emmanouil Angelakas, inače i sam farmaceut, rekao je kako se očekuju još i strože kontrole nakon provedbe direktive EU iz 2011. godine – koja bi trebala stupiti na snagu 1. srpnja 2013. godine – koja uvodi provjere EU inspektora nad laboratorijima smještenima izvan Unije koji države članice opskrbljuju aktivnim farmaceutskim sastojcima (API). Ta je inicijativa prije svega fokusirana na opskrbljivače iz Indije i Kine.
Angelakas, koji je svojevremeno bio jedan od najaktivnijih zastupnika u Europskom parlamentu u vezi s farmaceutskom politikom, rekao je kako se problem s falsificiranim i lažnim medicinskim proizvodima – što je izraz koji koristi EU – tiče prije svega poznatih sredstava za smirenje, lijekova za liječenje seksualne disfunkcije i analgetika.
U drugim dijelovima Balkana, Mikailo Tijanić, voditelj odjela za prava intelektualnog vlasništva u srpskom Ministarstvu unutarnjih poslova, rekao je kako su i u Srbiji, kao i gotovo posvuda drugdje, najčešći ilegalni lijekovi oni namijenjeni poboljšanju seksualnih funkcija i rješavanju sličnih problema.
“Mogući razlog za to je prikrivanje identiteta kupaca, tako da oni koji ih koriste te lijekove radije kupuju preko interneta, umjesto da odlaze u ljekarne i drugdje. Tu postoji veći prostor za prodaju lažnih proizvoda”, rekao je Tijanić za SETimes.
Dodao je da se njegov odjel bavi internetskom prodajom lijekova preko stranica specijaliziranih za takozvanu “prodaju po najboljoj cijeni”.
Da bi neki lijek ušao na srpsko tržište, mora dobiti dozvolu Nacionalne agencije za lijekove. Međunarodna dozvola nije dovoljna da bi neki proizvod ušao na tržište Srbije.
Tijanić je rekao da se Ministarstvo zdravstva, Carina, Agencija za lijekove, Ministarstvo unutarnjih poslova i države u regiji pokušavaju boriti s tržištem krivotvorenih lijekova.
“Nedavno je u Zagrebu održana regionalna konferencija na kojoj smo se dogovorili oko osnivanja nadzornih skupina u svim državama koje su u međusobnoj komunikaciji oko ove teme te se međusobno obavještavaju kada se pojavi nešto ilegalno. Međutim, ako je nešto zabranjeno u Srbiji, to ne znači da je zabranjeno i u Hrvatskoj, ali to se mora provjeriti s obje strane”, rekao je Tijanić za SETimes.
U sredstvima za mršavljenje pronađe i otrovni arsen
U elektroničkoj pošti jedva da ima koga tko već nije dobio ponudu za jeftinim lijekom. Često je to Viagra ili neko drugo sredstvo za potenciju, ali nude se i drugi, ozbiljni lijekovi: skupi citostatici, sredstva za regulaciju krvnog tlaka ili kolesterina, analgetici…
Nakon što je plaćen iznos, obično stiže pakovanje lijeka koji nerijetko i izgleda kao pravi. Ali Ruth Haliti iz carinske uprave u Kölnu tvrdi kako ste još i dobro prošli – ako taj ‘lijek’ uopće ne djeluje, piše Deutsche Welle. Jer jedno je ako je glavni sastojak navodnog sredstva za mušku potenciju zapravo obična voda ili ako je sredstvo protiv bolova tek školska kreda – a drugo je kad se u sredstvima za mršavljenje pronađe i otrovni arsen.
Jer toga ima – i to sve više. Na zapad takvi krivotvoreni lijekovi stižu uglavnom prodajom preko interneta, ali u neke zemlje u razvoju takvi otrovi stižu i u tamošnje ljekarne. Jer, kako objašnjava Joachim Odenbach iz njemačkog Udruženja farmaceutske industrije, u mnogim zemljama Azije i Afrike jedva da postoji nadzor tržišta lijekovima.
Tako se i mogla dogoditi tragedija koja se desila sredinom devedesetih u Nigeru. Tamo je, prema navodima svjetske zdravstvene organizacije WHO, na tržište došlo krivotvoreno cjepivo protiv meningitisa (upale moždane ovojnice) koje je uzrokovalo smrt najmanje dvije i pol tisuće ljudi. Ali i dalje želja da se jeftinije dođe do inače skupih lijekova protiv AIDS-a, tuberkuloze ili malarije tjera bolesnike u mrežu kriminalaca pa tako i dalje umire na tisuće – po nekim procjenama, čak 700 tisuća ljudi godišnje od krivotvorenih lijekova.
Dio te poplave krivotvorenih lijekova stiže i u Njemačku, a kako priznaje službenica ovdašnje carine Ruth Haliti, njih je sve više i više. Samo u prvom polugodištu ove godine je njemačka carina zaplijenila 1,4 milijuna krivotvorenih pilula, praškova i ampula što je čak 15% više nego u istom razdoblju prošle godine. Ali dobro zna: to je tek vršak ledene sante i tko zna koliko pošiljki je promaklo pažnji njemačkim službenicima.
Mreža dobro organiziranih kriminalaca
Jer, nije teško u nekom podrumu ili šupi početi s proizvodnjom ‘lijekova’, što je i više nego unosan posao. Na primjer, kod Viagre i sličnih preparata najveći trošak ispada poštarina – i dobit je oko 25.000 % što je deset puta više nego kad se šverca teški narkotik poput kokaina.
Ruth Haliti isto tako dobro zna kako njeni protivnici nisu usamljeni prevaranti, nego je ta prljava trgovina privukla i organizirane kriminalne bande čije će šefove jedva ikad dobiti iza rešetaka. Ali to je golem problem kojeg su svjesne i mnoge policije u svijetu – konačno, u zemlji poput Nigerije se procjenjuje kako su 60% svih tamošnjih lijekova krivotvorine, a u čitavom nizu zemalja je barem svaki deseti lijek potencijalno opasna krivotvorina.
Zato je sredinom ove godine pokrenuta golema akcija u kojoj je sudjelovalo više od stotinu zemalja i tijekom koje se tjedan dana pažljivo promatrao međunarodni robni promet. Samo ta akcija je dovela do zaplijene gotovo deset milijuna sumnjivih pošiljki i uhićenja dvjestotinjak osoba. U Njemačkoj nadzor traje praktično čitavo vrijeme i glavno raskrižje za krivotvorene lijekove je zračna luka u Frankfurtu.
RPŽ/TP/S