Zagreb – Vijest o Papinu odreknuću od službe bila je tako šokantna da su je mediji cijelog svijeta bez obzira na njihovo političko ili vjersko opredjeljenje donijeli već na prvim stranicama ili stavili na prvo mjesto u televizijskim i radijskim izvješćima.
Svi gotovo jednoglasno tvrde da je to odvažan pothvat, koji bi mogao prethoditi značajnim promjenama u Crkvi. Na tisuće Papinih simpatizera povezalo se s njime preko tweetera s vrlo različitim komentarima.
Vatikanski dnevnik L’Osservatore Romano tvrdi da je Papa donio tu odluku pred više mjeseci, zapravo odmah nakon prošlogodišnjeg posjeta Meksiku i Kubi. Ta je odluka ostala tajna i oni koji su znali morali su o tome šutjeti.
Talijanski dnevnik “Corriere della Sera” pak piše, kako se iza ekstremne žrtve jednog intelektualca kriju unutarcrkveni sukobi i manevri. Budući da nije uspio promijeniti kuriju, odlučio je povući se. Radi se o ekstremnoj i traumatičnoj žrtvi Pape intelektualca, kojega je shrvala prejaka moć kurije, drži taj talijanski dnevnik.
Sličnu tvrdnju donosi i dnevnik Il Messaggero, koji dodaje da su tog intelektualca shrvale i godine te da je ostavka Benedikta XVI. uzdrmala samu Crkvu, koja, osim nespornog doktrinarnog učiteljstva, mora se sada posvetiti novom pastoralnom poletu, a zato je potrebna čvršća ruka. Papa Benedikt XVI. je dokazao da je svjestan teškog trenutka, što ga proživljava Crkva te odlučio prepustiti kormilo mlađem čovjeku, koji će nastaviti njegovo djelo i djelo njegova prethodina, piše Il Messagero.
Vijest o Papinoj ostavci naišla je na veliki odjek i u arapskim zemljama, ali i u Izraelu. Američki Wall Street Journal se pita tko će naslijediti Benedikta XVI., koji je ostavio bogatu baštinu vjere. Nasljednikom Pape pozabavili su se i njemački mediji promišljajući o mogućem nasljedniku. Engleski The Times analizira cijeli događaj na četiri stranice, a Daily Telegraph postavlja na cijelu prvu stranicu sliku Benedikta XVI., dok Financial Times naslovljuje svoj članak “Papa Benedikt iznenadio Crkvu”.
I francuske novine posvetile su mnogo prostora tom izvanrednom događaju. Ljevičarski list “Liberation” navodi hipotezu depresije, koja pogađa i pape, koji su kao ljudi veoma osjetljivi. Le Figaro posvetio je pod naslovom “Papina poniznost” cijeli list ostavci Benedikta XVI. Katolički dnevnik “La croix” naziva Papu “vjernim službenikom”. Njegova odluka potvrđuje poniznu viziju vlastitog poslanja i veliku političku odvažnost. Le Monde navodi kako je izbor novog Pape predviđen prije Uskrsa. Talijanska La Repubblica piše da je došlo vrijeme Ratzingerovih učenika te vidi kao najboljeg i najvjerojatnijeg kandita za Benediktova nasljednika bečkog kardinala Schoenborna.
Bonski Die Welt piše: “Benedikt XVI. nije kapitulirao pred crkvom niti je podnio ostavku zbog intriga. On je kapitulirao zbog starosti. On se od Pontifexa Maximusa, poglavara najopstojnije organizacije u posljednje dvije tisuće godina pretvara u pojedinca koji otvoreno priznaje svoje slabosti. To papi, na čijem licu je bila vidljiva sva muka koja ga je snašla, donosi simpatije ljudi. On nije želio službu, koja ga udaljava od njegovih knjiga i to se od početka na njemu vidjelo. U jednom od najsmjelijih poteza u istoriji crkve, on je priznao da nije više u stanju upravljati lađom Svetog Petra. To u sebi ima nešto veliko, tragično i lijepo”, komentira Die Welt.
RPŽ/IKA/SB