Banja Luka – Politički predstavnici vlasti u Republici Srpskoj, prije stupanja na dužnost, mogli bi polagati test znanja srpskog jezika, ako zaživi prijedlog tamošnje akademske zajednice koja traži donošenje zakona o uporabi srpskog jezika.
Neobična jezična inicijativa lingvista iz Republike Srpske a stiže zbog, kako tvrde, “obrane” srpskog jezika od sve prisutnijih kroatizama, koji ugrožavaju srpske nacionalne interese, kulturu i tradiciju.
Bez svijesti o tradiciji
U tome im, kako kaže lingvist Milorad Telebak, umnogome pomažu i mediji.
“Srpski političari nemaju razvijenu svijest o svojoj kulturi i tradiciji, ne shvaćaju kako ne poštujući svoj jezik, ne poštuju ni sami sebe. Zato je neophodno pojačati lingvističku kontrolu, jer samo tako je političkim i jezičnim nebulozama koje se mogu čuti i vidjeti u pojedinim medijima, moguće dati smisao”, rekao je prof. Telebak, čija je izjava naišla na veliki odjek srpskih medija.
Uz napomenu da nitko ne želi jezik geotizirati nego ga jednostavno sačuvati, profesorica srpskog jezika na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci Mirjana Vlaisavljević za Večernji list je izjavila da su oni još prije tri–četiri godine uputili prijedlog o osnivanju instituta za srpski jezik i književnost, na kojem bi radili mladi nadareni profesori, ali da to ne “pije vode” kod dužnosnika u Republici Srpskoj.
“Kod političara u RS–u, ali i šire, vlada ontološka nepismenost, ne postoji kultura dijaloga u ovoj balkanskoj krčmi kako je kazao Krleža. Teško da će naš prijedlog usvojiti jer ne žele slušati glas akademske zajednice, kao što ga nisu slušali pri pokušaju nasilne ekvizacije Srba u RS–u.
Propali projekt
Srećom, taj projekt je propao”, tvrdi prof. dr. Mirjana Vlaisavljević.
Poziva dužnosnike u Republici Srpskoj da se ugledaju na svoje kolege u Hrvatskoj gdje bi, kaže, “svaki hrvatski političar za sličan postupak bio pozvan na odgovornost, a mediji vjerojatno suočili s opasnim sankcijama”.
Prozvani srpski dužnosnici brane se leksičkim znanjem svog jezika, uz napomenu kako im se pod utjecajem medija omakne poneki kroatizam. Za hrvatsku jezičnu oluju, kako ulazak kroatizama u srpski jezik nazivaju lingvisti iz RS–a, okrivljeni su mediji, prije svega televizija.
Tajnik Udruge Ćirilica Rade Udovičić još prije nekoliko godina situaciju je ocijenio “alarmantnom” zbog hrvatskih izraza u srpskom jeziku.
To je, tvrdi on, posljedica golemog utjecaja hrvatskih televizija i hrvatskog jezika, ali i naših loših navika, nepoštivanja svoje kulture i pohotnosti za tuđim kulturnim vrijednostima.”
U Banjnoj Luci žele učiti hrvatski jezik
Kada je Stanko Smoljanović, član Uprave Hrvatskog kulturnog centra u Banjoj Luci, preko obične obavijesti obznanio da će njihov centar održavati tečaj hrvatskog jezika, ostao je nemalo iznenađen. Za nekoliko dana tridesetak prijavljenih bilo je srpske nacionalnosti. “Nisam mogao vjerovati”, rekao je naš on. “Oni stvarno žele učiti hrvatski jezik, bez obzira koliko nekome u Banjoj Luci i šire ova činjenica zvučala apstraktno”, dodao je. Mnogi taj fenomen pripisuju produktu supkulture koju srpska ideološko–politički neopterećena mladež svakodnevno konzumira preko hrvatskih medija.