Zagreb – Prenosimo komentar glavnog urednika Glasa Koncila Ivana Miklenića o aktualnim zbivanjima u Hrvatskoj naslovljen Šokovi pred Godinu vjere.
Od četvrtka 11. listopada, od dana kad se navršilo točno 50 godina od otvaranja II. vatikanskoga koncila, u Katoličkoj Crkvi diljem svijeta teče Godina vjere koja ima specifičnu važnost, osim za same katolike i njihove zajednice, i za svako društvo, svaki narod i čitavo čovječanstvo u kojima je Crkva ukorijenjena. Godina vjere tako ima specifičnu važnost i za suvremeno hrvatsko društvo i upravo je društvena dimenzija Godine vjere ono što je suvremenom hrvatskom društvu najpotrebnije. U Hrvatskoj samom otvaranju Godine vjere prethodila su dva šoka, vrlo indikativna, i po svome značenju iznimno dalekosežna te baš ti šokovi aktualiziraju društvenu dimenziju Godine vjere.
Oba šoka – prvi što se u današnjoj Hrvatskoj događa smišljeno zakidanje katoličkih vjernika na javnome radiju, i drugi što je nekima bolno kad ateizam u presudnim životnim trenucima konkretnih ljudi ustupa svoje mjesto katoličkoj vjeri – otkrivaju koliko je suvremeno hrvatsko društvo daleko od stvarne demokracije i normalne, zdrave pluralnosti.
Prvi šok doživjeli su mnogi katolički vjernici koji su i u prvim danima mjeseca listopada otvarali svoje radioprijamnike da bi u 6 sati slušali privlačnu, poučnu i poticajnu 5-minutnu emisiju »Hvaljen Isus i Marija« na Radiju Sljeme, jednoj od lokalnih stanica Hrvatskoga radija, no mogli su čuti tek svirku ili pjesmu. Tako je bilo 1. listopada i tako je nastavljeno sljedećih dana jer je ta emisija jednostavno ukinuta bez ikakve najave i obrazloženja, a bila je jedina emisija u 24-satnom dnevnom programu toga radija namijenjena katolicima.
Netko od djelatnika Hrvatskoga radija, a koji – bio to pojedinac ili skupina – očito nije imao snage i časti očitovati se javnosti kao donositelj takve odluke, ponizio je katolike uskraćujući im jedinu stvarno katoličku emisiju koja je katolicima nakon komunističkih desetljeća izgona iz javnosti 20 godina bila znak i jamstvo da su ipak prepoznati kao dio hrvatskoga pluralnog društva. Izbacivanjem iz svakodnevnoga programa emisije »Hvaljen Isus i Marija« pogođeno je barem oko milijun i pol katolika – potencijalnih povremenih ili redovitih slušatelja do kojih dopiru valovi Radija Sljeme i koji redovito plaćaju mjesečnu pristojbu, pa se nameće pitanje: Kojim to legitimitetom itko na Radiju Sljeme ili na Hrvatskome radiju smije diskriminirati katolike, apsolutno većinsku skupinu u hrvatskom društvu?
Nije li i to konkretan primjer »kulturalne revolucije«, o kojoj je progovorio kardinal Bozanić na zagrebačkom hodočašću u Mariju Bistricu? Nije li to očit znak da je javni radio – koji bi trebao biti servis hrvatskim građanima onakvima kakvi oni jesu, a većina su katolici – uzurpirala ideologizirana skupina te ga koristi za nametanje svoje ideologije, svoga sektaštva, ne mareći što pritom potire i demokraciju i pluralnost? Koliko je to pitanje na mjestu, potvrđuju riječi urednice Marije Gerbec Njavro izrečene u eter u utorak 2. listopada prije emisije »U mreži Prvoga«, koja je bila posvećena tobožnjem bojkotu u Kninu, a koje doslovno glase: »Danas smo odlučili ne imati pozive slušatelja, zato da bude jedna odgojna emisija, da oni, da tako kažem, ne okrenu emisiju u nekom drugom smjeru.« Nije li iz tih riječi očito da urednici Hrvatskoga radija žele indoktrinirati, nametati svoje stavove, a istodobno izbacuju 5-minutni glas svećenika koji su 20 godina podsjećali na univerzalne humane vrednote, prihvatljive i dobrodošle katolicima, ali i svim ljudima dobre volje!?
Drugi šok doživjeli su pripadnici onoga dijela hrvatskog društva koji se deklarira kao ateistički ili agnostički, a priredio im ga je preminuli predsjednik Hrvatskoga sabora Boris Šprem koji se nakon deklariranja ateistom vratio katoličkoj vjeri te je pomiren s Bogom u sakramentu ispovijedi ispraćen na posljednji počinak katoličkim obredom ukopa. No, koliki je to šok očitovalo se i u odredbi da novinari ne smiju čak ni ući na misu zadušnicu na kojoj su bili predstavnici vlasti. Najviši aktualni predstavnici vlasti poštivali su pokojnikovu posljednju želju i očitovali da Hrvatska može biti laička država u najboljem značenju, tj. da stvarno ne samo poštuje nego i jamči slobodu uvjerenja i vjere. Životno iskustvo pokojnoga predsjednika Hrvatskoga sabora iznimno je važna poruka svim ljudima dobre volje da se pitanje vjere i Boga, osobito ako se zauzme negativan stav, ne rješava tek olako, niti definitivno u ranim fazama života nego, kako je u homiliji nad otvorenim grobom rekao biskup Mijo Gorski, pred »odlazak za svagda u tamu ili prihvaćanje ponuđene ruke Svemogućeg Boga«.
Oba šoka – prvi što se u današnjoj Hrvatskoj događa smišljeno zakidanje katoličkih vjernika na javnome radiju, i drugi što je nekima bolno kad ateizam u presudnim životnim trenucima konkretnih ljudi ustupa svoje mjesto katoličkoj vjeri – otkrivaju koliko je suvremeno hrvatsko društvo daleko od stvarne demokracije i normalne, zdrave pluralnosti. No, nitko dobronamjeran u hrvatskome društvu ne bi smio pristati na mirenje s takvim stanjem, već bi na onom temelju koji su očitovali aktualni najviši državni dužnosnici na sprovodu predsjednika Hrvatskoga sabora trebalo sve učiniti da se iz našega društva izbaci svaki oblik sektaštva, svaki pokušaj indoktrinacije građana uz puno prihvaćanje slobode savjesti, potpune slobode iznošenja u javnosti vjerskih i drugih uvjerenja uz puno poštovanje svih građana.
Za katolike u hrvatskom društvu Godina vjere, uz sve drugo, posebno je važna i kao poticaj da se puno odlučnije, organiziranije i uspješnije izbore za svoje mjesto u javnosti i u društvu, ponajprije živeći evanđeoske vrednote koje jedinstveno i elementarno obogaćuju svako ljudsko društvo. Hrvatski katolici upravo Godinom vjere pozvani su se osposobiti za snažniji i efikasniji vjernički društveni angažman, ne s ciljem da ikoga potisnu, već s ciljem da daju svoj doprinos za demokratsko i pluralno dozrijevanje hrvatskoga društva. A koliko u društvu postoji otvorenost za prihvaćanje katolika i njihova doprinosa, očitovat će se i spremnošću da se vrati u svakodnevni program Radija Sljeme emisija »Hvaljen Isus i Marija«.
RPŽ/Ivan Miklenić/GK