Zagreb – Na sjednici Ekonomskog vijeća predloženo je uvođenje trošarina na usluge mobilne telefonije, među kojima i na SMS usluge. To je razljutilo Ivicu Mudrinića, potpredsjednika Ekonomskog vijeća i predsjednika Uprave T–HT–a, koji je već upozoravao da bi to smanjilo dividende dioničara T–HT–a među kojima je i 300.000 hrvatskih građana.
Neslužbeno se doznaje da je zbog toga između premijera Ive Sanadera i Mudrinića izbio oštar verbalni sukob nakon kojeg je Mudrinić otišao kod predsjednika Republike Stjepana Mesića. Neki članovi vijeća tvrde da nije bilo sukoba nego razmjene ideja, javljaju mediji. Izračuni su pokazali da se uvođenjem trošarine od samo 10 lipa po jednom SMS–u u državnu blagajnu slilo oko milijardu kuna.
Uvođenje trošarina na SMS poruke i ostale usluge mobilne telefonije predlagali su već neki ekonomisti još u vrijeme usvajanja proračuna. Ideju je nedavno podržao i predsjednik HGK–a Nadan Vidošević te dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, također član ekonomskog vijeća.
Poskupljuje zbog pojeftinjenja?
Na pomišljanje na trošarine iz mobilne telefonije doprinijelo je pojeftinjenje usluga zadnjih godina pa se tvrdi da njihovo oporezivanje ne bi građane preskupo stajalo. Doznaje se i da je premijer Sanader predložio uvođenje koncesija na neke od već postojećih autocesta. U koncesiju bi mogle autoceste od Bregane do Lipovca te od Zagreba do Goričana. Davanje autocesta u koncesiju državnom bi proračunu osiguralo dodatna sredstva.
Mjere štednje u državnim tvrtkama
Njegova konačna verzija jučer je cijeli dan usklađivana u Banskim dvorima, na sjednici Ekonomskog vijeća, ali i nakon nje. Iako u Vladi nisu htjeli otkriti koje su to mjere, zna se da je jedna od njih štednja u državnim tvrtkama.
Paket antirecesijskih mjera uključivat će veći dio mjera koje je već prethodno predložio Ekonomski institut, ali i neke potpuno nove mjere koje dosad nisu spominjane. Ministar financija Ivan Šuker na jučerašnjoj sjednici Ekonomskog vijeća napomenuo je kako se radi o nizu mjera s ciljem da se sačuvaju radna mjesta i da gospodarski pad bude što manji, no nije htio navesti nijednu mjeru.
Ono što je za sada poznato – jača potpora HBOR–u te da se sve obveze državnih poduzeća moraju podmiriti u roku od 60 dana. No niti jednom se riječju nisu očitovali o mogućem skraćivanju radnoga tjedna te zamrzavanju plaća.
Državna poduzeća najavila su uštede od milijardu i pol kuna. U Banske dvore stigli su i planovi njihove štednje. Čak trećinu tog iznosa trebao bi pokriti HEP, čije bi uštede trebale iznositi oko 452 milijuna kuna. Smanjit će investicije, gubitak električne energije i troškove kao što su reprezentacija, službeni automobili, putovanja i mobiteli. No plaće radnika neće se dirati.
Nakon što je zatraženo da se preispitaju plaće menadžera, samo ih je troje smanjilo sebi plaće. Predsjednik uprave Vjesnika Franjo Maletić smanjio je plaću 15 posto, na 18700 kuna, iako nije bila veća od premijerove. Učinila je to i direktorica Hrvatske lutrije Vesna Bakran, za 5 posto, a novi direktor HŽ–a Zoran Popovac, koji je zamrznuo radničke plaće, menadžerske je smanjio za 15 posto.