Zagreb – Od ove vlasti i ovoga ministra ništa drugo nismo mogli ni očekivati – bila je prva reakcija akademika Radoslava Katičića na vijest o raspuštanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.
Ministarstvo o kojemu ugledni jezikoslovac govori je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, dok je ministar, naravno, Željko Jovanović. U pauzama između isušivanja močvare u hrvatskome nogometu i obećanja učenicima da će testovi na državnoj maturi biti takvi da će ih svi moći riješiti, Jovanović, od milja zvani čika Zmaj, donio je i odluku da se Vijeće, kojemu je upravo 82-godišnji akademik Katičić bio na čelu, ugasi. Jer je, prema mišljenju sveprisutnoga Riječanina, nepotrebno.
‘Smetali su im naši stavovi’
A samo gašenje proteklo je tiho. Odluka je donesena još 8. svibnja, no javnost o tome, za razliku od mnogih drugih ideja i ukaza što praktično svakodnevno “cure” iz Jovanovićeva ureda, nije bila obaviještena.
No, lako za javnost, nisu bili obaviješteni ni sami članovi Vijeća, pa tako ni njegov predsjednik.
U kratkom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju akademik Katičić priznao je kako ga ministrov dekret nije iznenadio jer je, kaže nam, bio upoznat s ministrovim nezadovoljstvom radom Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika.
– Stavovi koje je Vijeće zastupalo mnogima su bili problem. A takva situacija, da se razumijemo, nije od jučer. Duh hrvatskoga jezika koji smo zagovarali očito im nije odgovarao, bio im je smetnja, pa su nas onda i raspustili. Naravno, to je njihovo pravo, ali minimum korektnosti smo valjda zaslužili, pa su nas o svom naumu mogli obavijestiti – smireno nam objašnjava Katičić.
Neki članovi Vijeća navodno su pismeno obaviješteni o ukidanju toga tijela, a jedna od omotnica, čuje se u jezikoslovnim kuloarima, otišla je na adresu pokojnog profesora Tomislava Ladana, kojega je u Vijeću još prije tri godine zamijenio prof. dr. sc. Marko Samardžija.
– Vaš glas mi je prvi da je Vijeće raspušteno. Niti mi je tko o tome što rekao, niti sam pismeno obaviješten. Iskreno, stvarno ste me iznenadili tako da i ne znam što bih vam suvislo mogao kazati. Bez obzira što se u posljednju godinu dana nismo ni sastajali, što sam pripisivao poodmakloj dobi predsjednika Vijeća, akademika Katičića, ovakvu odluku ne razumijem, a pogotovo mi je nerazumno što o svemu saznajemo od novinara. Ma, sve mi je to jako čudno… – iznenađeno nas je dočekao prof. dr. sc. Joško Božanić s Odjela za humanističke znanosti Sveučilišta u Splitu.
A čudno je i što se Vijeće praktično drugi put ukida. I to opet nakon što je na vlast došla koalicija sa SDP-om na čelu.
Politička poruka
Za prof. dr. sc. Sandu Ham s osječkoga Filozofskog fakulteta nikakvome čuđenju, međutim, nema mjesta, sve je tu, kaže nam, kristalno jasno.
– Naravno da je odluka politička, samo politika može pismom ukidati demokratski izabrana tijela i smjenjivati demokratski izabrane predstavnike mjerodavnih institucija iz cijele Hrvatske. U javnosti se malo zna da je prvo Vijeće za normu hrvatskoga jezika bilo osnovano u ožujku 1998. godine, da bi tri godine poslije bilo ugašeno.
Dakle, dva dolaska SDP-a na vlast i dva ukidanja Vijeća za hrvatski jezik – rezolutna je Ham.
Vijeće, nastavlja osječka profesorica, nije bilo stranački obojeno, niti su jezikoslovci u njega ulazili prema partijskoj knjižici i podobnosti.
– Jedini kriterij bio je znanstveni ugled, pa su tako u Vijeću bila zastupljena različita, pa i suprotstavljena mišljenja o normiranju hrvatskoga jezika. Ovom odlukom ukinuto je jedino državno mjerodavno tijelo koje je imalo skrbiti o hrvatskom jeziku, a kad se iz struke izbace stručnjaci, onda se otvara prostor nestručnjacima, amaterima i politikantima – tvrdi Sanda Ham.
Bez obzira na dopis iz Ministarstva, pravi razlozi ukidanja Vijeća, ističe Ham, nisu poznati.
– Ministar je mnogo puta u javnosti ponovio da će se u pitanjima jezika osloniti na struku, a sada struku izbacuje. Vijeće je, za razliku od dnevnopolitičkih nadrijezikoslovaca, hrvatski jezik usmjeravalo prema samosvojnosti i unutrašnjoj izgradnji te nije popuštalo politikantskim izletima u unitarističke vode. Uz to, Vijeće je utemeljilo pravopisna načela koja su bila daleko od unitarizma i skretanja hrvatskoga jezika u kojekakve promašene projekte rashrvaćivanja.
Zanimljivo, iz Ministarstva su, odmah nakon preuzimanja obrazovanja naše djece u svoje ruke, najavili novi pravopis jer im sadašnji, koji je napisan prema načelima Vijeća, nije po volji. Treba li naglasiti da je ministrov savjetnik za pravopisna pitanja (Slavko Goldstein, op. a.) osoba koja je izdavač i koja je 2001. godine, nakon ukidanja prvoga Vijeća, na tržište izbacila Anić-Silićev pravopis koji je javnost prepoznala kao odvjetak novosadskog pravopisa iz 1960. godine – zaključuje prof. dr. sc. Sanda Ham.
Skrb o hrvatskom jeziku
Ministar znanosti, obrazovanja i (tada još uvijek) športa dr. sc. Dragan Primorac odluku o osnivanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika donio je 14. travnja 2005. godine. Vijeće je zamišljeno kao tijelo koje će voditi sustavnu stručnu skrb o hrvatskome standardnom jeziku, raspravljati o aktualnim nedoumicama i otvorenim pitanjima hrvatskoga standardnog jezika, upozoravati na primjere nepoštovanja ustavne odredbe o hrvatskome kao službenome jeziku, promicati kulturu hrvatskoga standardnog jezika u pisanoj i govornoj komunikaciji, te pratiti jezičnu problematiku i utvrditi načela u pravopisnoj normi.
‘Imenovani od strane politike’
Na našu zamolbu da nam prokomentiraju razloge raspuštanja Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika iz Ureda za odnose s javnošću Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta stigao je brz odgovor.
– Odluku o raspuštanju Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta donijelo je zato što smatramo da se jezikom na stručnoj i znanstvenoj razini trebaju baviti znanstveni instituti i visokoškolske ustanove (primjerice Institut za jezik i jezikoslovlje), koje je za to osnovala država koja ih i financira. Vijeće za normu nije bilo “demokratski izabrano tijelo”, kako tvrdi prof. dr. sc. Sanda Ham, nego od strane politike – bivšeg ministra Dragana Primorca – imenovano Vijeće.
Kukuriku koalicija je, pak, u svom programu jasno rekla da politika neće arbitrirati ni u jednome stručnom pitanju, pa ni u jeziku. Ne želimo biti sudionici u politikantstvu. Osim toga, u protekle tri godine Vijeće se sastalo samo četiri puta. Naposljetku, odobravanje školskog pravopisa regulirano je Zakonom o udžbenicima i ostalim provedbenim aktima u kojima je jasno propisano da se pravopis uvrštava na listu pomoćnih nastavnih sredstava (pod uvjetom da je prošao zakonsku proceduru). Trenutačno je važeći samo jedan pravopis: Babić – Finka – Moguš, Hrvatski pravopis, IV. izdanje, Školska knjiga, 1996.
Članovi ukinutog Vijeća:
Radoslav Katičić, akademik – predsjednik Vijeća
Mislav Ježić, akademik – zamjenik predsjednika
prof. dr. sc. Ivo Pranjković – Filozofski fakultet, Zagreb
prof. dr. sc. Dunja Pavličević-Franić – Učiteljska akademija, Zagreb
dr. sc. Mirko Peti – Matica hrvatska
prof. dr. sc. Ljiljana Koletić – Filozofski fakultet, Osijek
dr. sc. Dunja Brozović-Rončević – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
prof. dr. sc. Marija Turk – Filozofski fakultet, Rijeka
prof. dr. sc. Branka Tafra – Hrvatski studiji
prof. Tomislav Ladan – Leksikografski zavod “Miroslav Krleža” (nakon smrti zamijenio ga je prof. dr. sc. Marko Samardžija, LZ “Miroslav Krleža”)
prof. dr. sc. Mile Mamić – Odjel za kroatistiku i slavistiku, Zadar
prof. dr. sc. Ivan Zoričić – Filozofski fakultet, Rijeka
prof. dr. sc. Joško Bozanić – Odjel za humanističke znanosti, Split
RPŽ/SD