Sarajevo – Visoki predstavnik, Valentin Inzko u svom novom izvješću glavnom tajniku Ujedinjenih naroda navodi pozitivne procese koji se posljednjih mjeseci događaju u BiH, ali istodobno upozorava na poteze entitetskih vlasti na poništavanju reformi u oba entiteta.
Prema Inzkovom izvješću, antireformske mjere povlačile su u proteklom razdoblju vlasti i Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, a one, između ostalog, obuhvaćaju izmjene i dopune Zakona o bankarstvu Federacije Bosne i Hercegovine i Izbornog zakona Republike Srpske, Zakon o sudovima Republike Srpske, kao i nastojanja da se izmijene zakoni o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine i Sarajevske županije.
U izvješću su zabilježene i druge negativne pojave, nastavak prijetnji Daytonskom sporazumu, uključujući brojne izjave. Najviše je citiranih izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika kojima se dovodi u pitanje državnost Bosne i Hercegovine. No, dok su potezi i izjave dužnosnika iz RS-a i ranije bili predmetom kritika visokog predstavnika, optužbe na račun federalnih vlasti predstavljaju svojevrsnu novinu. – Također sam zabrinut zbog brojnih zbivanja u Federaciji, koji uključuju očite pokušaje vraćanja posljednjih reformi, uključujući bankarske reforme i tekuće napore da se politizira federalna policija.
Odluka izvršne vlasti da smanji sudske financije u Sarajevskoj županiji u suprotnosti je s Ustavom i zakon je kasnije poništen, navodi Inzko. Posebno veliku pozornost Inzko je u svom izvješću posvetio pitanju izbornih pravila za Mostar, koji je predmet političkih polemika u Federaciji. Podsjećajući da je Ustavni sud BiH nakon što nije provedena njegova odluka poništio odredbe Izbornog zakona koje se odnose na Mostar, Inzko navodi da je upitno raspisivanje lokalnih izbora za ovaj grad. – Situacija u Mostaru je sve nestabilnija, s rastom napetosti koja seočituje u eskalaciji retorike, uključujući i prijetnje o bojkotu izbora, zastoj Gradskog vijeća, bojkot od vijećnika svečanim događajima i jedan oružani incident, navodi visoki predstavnik, najavljujući angažman svog ureda kako bi se postigao dogovor i osiguralo da lokalni izbori u Mostaru budu održani pravodobno.
U izvješću se naglasak, ipak, stavlja na pozitivan razvoj situacije koji je omogućen povratkom političkom dijalogu. To obuhvaća formiranje Vlade na državnoj razini, usvajanje proračuna za 2011. godinu, napredak po pitanju globalnog fiskalnog okvira, usvajanje dva ključna zakona potrebna za EU integraciju (zakon o državnoj pomoći i zakon o popisu), dogovor o deblokadi Elektroprijenosa Bosne i Hercegovine i dogovor šest stranačkih lidera o vojnoj i državnoj imovini. Na ekonomskom planu, Bosna i Hercegovina se, prema izvješću OHR-a, suočava sa sve gorom fiskalnom pozicijom, lošim izgledima za rast, visokom stopom nezaposlenosti i pratećim socijalnim problemima. Navodeći ekonomske i političke uvjete u Bosni i Hercegovini, visoki predstavnik je spomenuo je da su agencije za ocjenu kreditne sposobnosti zemalja snizile ionako nisku kreditnus posobnost zemlje na B3, odnosno B. Od posebne zabrinutosti je to što su institucije na državnoj razini, za razliku od drugih razina vlasti, bile na privremenom financiranju više od šesnaest mjeseci i da proračun na državnoj razini za 2012. godinu još nije usvojen.
Izvješće razmatra i druge probleme koji se odnose na Mirovni sporazum, kao što je zabrinutost OHR-a da se povratak izbjeglica može dovesti u pitanje zbog određenih sudskih odluka. I konačno, u izvješću se konstatira da je Upravni odbor Vijeća za provedbu mira temeljito razmotrio mogućnost okončanja supervizije nad Distriktom Brčko.
RPŽ/VL