Haag – Odvjetnik Mladena Markača, Goran Mikuličić bez pretjerane je euforije komentirao dopis predsjednika Haškog suda, suca Teodora Merona da se na žalbenom vijeću, 14. svibnja preispita dio prvostupanjske presude o nezakonitom granatiranju čime bi u vodo mogla pasti čak i teza o udruženom zločinačkom pothvatu.
Mikuličić ipak priznaje kako je riječ o ohrabrujućem momentu, koji, kaže, pokazuje kako je obrana na pravom putu.
Naime, praksa Haškog suda je slijedeća: prilikom zakazivanja žalbenog vijeća obranama i tužiteljstvu navode teme o kojima bi dodatno trebalo raspravljati, ‘Oni su nama poslali katalog dilema za koje traže dodatno pojašnjenje’, kaže Mikuličić za tportal i dodaje kako je riječ o uobičajenom postupku. Kaže kako su obrane podnijele žalbe na prvostupanjsku presudu kojom je Mladen Markač dobio 18 godina zatvora a Ante Gotovina 24. ‘No ako iz žalbi proizađu određene dileme, suci žele dodatne podatke’, kaže.
Nema mjesta trijumfalizmu, no Mikuličić kaže kako je ovo dokaz da žalbeno vijeće misli da su neki zaključci prvostupanjske presude oborivi i da su sporni. ‘To pokazuje da smo na dobrom putu’, dodaje.
Naime, sudac Meron tražio je da se obrane i tužiteljstvo koncentriraju na odluku prvostupanjskog sudskog vijeća kojom je sve izvan kruga od 200 metara nezakonito granatiranje vojnih ciljeva. Upravo je na temelju te definicije bilo zaključeno kako je Knin bio prekomjerno granatiran kako bi se protjeralo civilno stanovništvo.
Time bi u vodu pala i presuda po točki udruženog zločinačkog pothvata koja se bazira upravo na protjerivanju i deportaciji stanovništva zbog straha od granatiranja.
Promjena definicije i standarda ratovanja
Na tu je činjenicu prošle godine Haški sud upozorilo i 12 međunarodnih pravnih i vojnih stručnjaka koji su poslali podnesak Žalbenom vijeću Haškoga suda u kojem predlažu da se odbaci presuda generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču. U zahtjevu tvrde da je prvostupanjska presuda donesena na temelju pogrešnih zaključaka o prekomjernom granatiranju. Taj je podnesak, u kojem su tražili i status ‘prijatelja suda’ odbačen.
No jesu li suci koji su tu studiju i zahtjeve pročitali ipak nešto od toga usvojili? ‘Oni su odbili tu inicijativu no evidentno da su pročitali to što su stručnjaci poslali. Mi smatramo da je dobro da su se upoznali sa stavom koji je drugačiji od prvostupanjske presude’, kaže Mikuličić i zaključuje kako bi prihvaćanje odstupanja od samo 200 metara od vojnog cilja značilo promjenu definicije ratovanja.
‘Time bi se revidirala pravila ratovanja propisana međunarodnim konvencijama, u niti jednom dokumentu taj se standard nije spominjao. To je opasnost koja nije zanemariva’, zaključio je Markačev odvjetnik.
RPŽ/TP