Vatikan – Nada se, u ovome svijetu, mora suočiti s okrutnošću zla. Ispred nje se nije ispriječi samo zid smrt, već još više oštre bodlje zavisti i oholosti, laži i nasilja. Isus je prošao kroz taj smrtonosni splet da nama otvori prolaz prema Kraljevstvu života.
Bio je jedan trenutak u kojem je izgledalo da je Isus poražen: tmine su obuzele zemlju, Božja je šutnja bila potpuna, nada riječ koja se već doimala praznom”, istaknuo je Papa u nagovoru prije tradicionalnog uskrsnog blagoslova Gradu i svijetu. Podsejtio je da beznadno stanje postoji i danas na različitim dijelovima svijeta, posebno na Bliskom Istoku, pa je Papa molio da bi se etničke, vjerske i kulturne skupine s toga područja surađivale oko općeg dobra i poštivanja ljudskih prava.
„Neka, na poseban način, u Siriji prestane krvoproliće i bez oklijevanja se krene putom poštivanja, dijaloga i pomirenja, što je želja i međunarodne zajednice. Neka brojne izbjeglice, koje dolaze iz te zemlje i trebaju humanitarnu pomoć, naiđu na prihvaćanje i solidarnost koji mogu ublažiti njihove bolne patnje”, molio je Sveti Otac. Za Irak Papa je tražio stabilnost i razvoj, a za Svetu zemlju odvažnu uspostavu dijaloga između Izraelaca i Palestica u mirovnom procesu. Tražio je pomoć za kršćanske zajednice u Africi kako bi mogli pridonijeti razvoju drustva kojem pripadaju. Osvrnuo se na dramatično stanje na području Velikih jezera, u Sudanu, Maliju i Nigeriji, gdje teroristički napadi postaju sve češći te izrazio nadu da će svim tim narodima Uskrsli podati potrebnu snagu kako bi se mogli ponovno uključiti u izgradnju mirovnog društva, koje će poštivati i vjersku slobodu svojih građana.
U propovijedi tijekom uskrslog bdjenja Papa je ušao u srž problemtike svoga pontifikata, a to je kriza vjere, koja je zahvatila posebno zapadni svijet, što često izaziva dramatično stanje u Crkvi. O tome je govorio i na Veliki četvrtak suprostavljajući Božje svjetlo tmini negiranja Boga i zla. Istaknuo je kako tmina nad Bogom i nad njegovim vrednotama ugrožava postojanje čovjeka i svijeta.
Tmina stvarno ugrožava čovjeka, koji je u stanju vidjeti i istraživati opipljive i materijalne stvari, ali ne vidi kamo ide svijet– rekao je Papa koji je tijekom uskrsnog bdjenja podjelio sakramente inicijacije osmirici novokrštenika iz Italije, Albanije, Slovačke, Njemačke, Turkmenistana, Kameruna i Sjedinjenih Američkih Država i objasnio smisao liturgije, blagoslova vatre i procesije sa zazivom iz knjige postanka “Neka bude svjetlo”. To znači da se ne pitamo ni kamo ide naš život, ni što je dobro, a što zlo. Upravo zbog toga je Papa Ratzinger, koji je na Veliki četvrtak pozvao svećenike na poslušnost i povezanost s Papom i biskupima, te vjernika na jedinstvo, odlučio otvoriti Godinu vjere jer ako Bog i njegove vrednote, razlika između dobra i zla, sva druga prosvjetljenja koja znače materijalni napredak i ugrožavaju svijet.
Osvjetljeni gradovi sprečavaju pogled na zvijezde. O materijalnim stvarima znamo mnogo i s njima možemo ostvariti nevjerojatne stvari, ali ono što prelazi te granice, Boga i dobro ne uspijevamo vidjeti, rekao je Papa i osvrnuo se na odnos vjere i razuma. Zlo se skriva, a svjetlo omogućava život, susrete, zajedništvo te omogućava spoznaju, pristup stvarnosti i istini. Omugućujući spoznaju, omogućuje slobodu i napredak – rekao je papa Benedikt XVI. u propovijedi uskrsnog bdjenja te istaknuo kako je prvobitni sastav svijeta bio dobar kao i čovjek. Zlo ne proizlazi iz postojanja onoga što je Bog stvorio, već iz njegova negiranja. Uskrs je dan novog stvaranja, označenog slikom jakog Krista, koji je uskrsnuo i ne umire više, jer je otvorio vrata novoga života koji ne poznaje bolest i smrt.
RPŽ/IKA