Župa Lug Brankovići slavi patron, blagdan sv. Ivana Krstitelja

Sveti Ivan Krstitelj, uz Blaženu Djevicu Mariju, jedini je svetac kojemu je crkva dala slaviti dan rođenja ili zemaljski rođendan 24. VI. – nazvan je i Ljetni Božić. Osim toga ima i dan mučeništva ili rođendan za nebo koji se slavi 29. VIII. i nazvan je Glavosjek sv. Ivana Krstitelja.

Djelovanje i život svetog Ivana Krstitelja poznat je iz Biblijskog izvješća sva četiri Evanđelja. U evanđeljima je također moguće pronaći izvješće o završetku Krstiteljeva života, o njegovu umorstvu. O tome također piše i židovski povjesničar iz 1. stoljeća Josip Flavije. On govori da je Ivan Krstitelj umoren u utvrdi Makerontu. Ta se utvrda nalazi na istočnoj strani Mrtvoga mora, a i arheološke iskopine tu tvrdnju potkrepljuju.

Katolička crkva ga naziva Krstiteljem jer je u rijeci Jordanu krstio samog Gospodina, kad je Duh sveti sišao na Nj. U istočnoj se pak Pravoslavnoj crkvi Ivan naziva Pretečom, jer je on onaj koji je svojom pojavom i djelovanjem prethodio Jaganjcu Božjem, kako Krista i sam naziva. Njega u povijesti Biblije nazivaju posljednjom starozavjetnom proročkom osobom. Istovremeno je i prvi novozavjetni svetački lik. On je spona između dva saveza, Staroga i Novoga.

Od svog je začeća Ivan Krstitelj bio čudom zasjenjen, milošću Boga Velikoga. Zahariji, koji se opirao vjeri, Bog je oduzeo govor dok nije trebao nadjenuti ime svom djetetu. Ivan je od začeća bio u stalnoj vezi s rođakom Isusom iz Nazareta. Kad je Bogorodica Marija pohodila svoju rođakinju svetu Elizabetu, čuvši da je trudna, dok ju je pozdravljala, zaigra joj od radosti Ivan (čedo) u utrobi.

U svojoj mladosti odlazi u judejsku pustinju. U Bibliji piše da se hranio skakavcima i divljim medom. Oblačio se u odjeću načinjenu od devinih dlaka. Bio je opasan pojasom. Živio je, dakle, pustinjskim, isposničkim životom. Propovijedao je obraćenje, unutarnji zaokret krsteći ljude u vodama rijeke Jordana. Imao je svoje učenike koji su ga slijedili. Na koncu je krstio i samog Učitelja, za kojeg je rekao da mu nije dostojan odvezati ni sveze na obući. Britak je bio na jeziku. Oštro se okomio na ondašnje učitelje zakona, na farizeje, nazivajući ih zmijskim porodima. Čitav je svoj proročki i propovjednički život podredio Isusu Kristu. O Njemu je govorio, Njega najavljivao pripominjući pri tome da ga trebamo dočekati pripravni, obraćeni, u potpuno novom životnom ruhu.

Svetog Ivana Krstitelja dao je uhititi židovski kralj Herod. Budući da je Herod ljubakao sa ženom svoga brata Filipa, a Ivan ga je javno za to osudio. Na gozbi, na kojoj je Herodijadina kćer Saloma izazovno plesala na stolu te time opčarala i samoga Heroda, kralj joj obeća dati što god od njega zatraži. Ona, na Herodijadin nagovor, zatraži glavu Ivana Krstitelja. Potom Herod zapovjedi da Ivanu odrube glavu i pokloni je na pladnju Salomi.

U jednom apokrifnom spisu piše da je tijelo svetog Ivana Krstitelja dao spaliti car Julijan Apostata. A Julijan Apostata (gr. Αποστατης, č. Apostates – Otpadnik) bio je na prijestolju Rimskog carstva od 361. do 363. godine i on je tzv. Ediktom o toleranciji uveo u svom carstvu ponovno otvaranje poganskih hramova, a sam se okrenuo od kršćanstva i priklonio se štovanju više bogova želeći tako oslabiti samo kršćanstvo. Zato je nazvan Apostata – Otpadnik. Skončao je 363. godine pod do sada nerazjašnjenim okolnostima (najvjerojatnije je ubijen).       

Svetog Ivana Krstitelja mnoge župe slave kao svog zaštitnika. Najpoznatije svetište sv. Ive u Bosni je Jajce, a nama najbliže je u župi Lug Brankovići gdje danas u 11 sati svečanu svetu misu predvodi vlč. Tomo Markić, ravnatelj dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu.