Ženeva – Međunarodni fizičari u podzemnom kompleksu pokraj Ženeve pokrenuli su projekt kojim će se simulirati Veliki prasak. Pokušat će objasniti podrijetlo svemira i nastanak života.
Danas ujutro su u veliki akcelerator čestica, odnosno 27 kilometara dug kružni tunel s vakuumskom cijevi, koji se nalazi 100 metara ispod zemlje, ispod granica Švicarske i Francuske, znanstvenici ubacili prve protone, zasad samo u jednom smjeru, a niz pokusa kojima će se pokušati rasvjetliti postanak svemira trajat će do sredine listopada. LHC je desetljećima gradilo 10.000 znanstvenika, a projekt je stajao 9,5 milijardi dolara.
Današnji je dan za znanstvenike u Europskome nuklearnom centru CERN–u pokraj Ženeve bio iznimno uspješan. Iz prvog su pokušaja uspjele sve predviđene procedure: slanje snopova ograničene snage i dometa kao i prve snimke događaja načinjene najvećim detektorom – kompaktnim solenoidom muona (CMS). U CERN–u je dan prvog snopa velik događaj. Okupilo se oko 5000 znanstvenika i barem 2000 novinara.
Imamo pomiješane emocije, zadovoljstvo što smo napravili veliki posao i nadu da se velika otkrića nalaze ispred nas, rekao je glavni direktor CERN–a Robert Aymar. LHC će se koristiti velikim magnetima za ispucavanje trilijuna čestica koji će tunelom juriti brzinom od 11,245 puta u sekundi, odnosno 99,99 posto brzine svjetlosti.
Uređaj je sposoban proizvesti 600 milijuna sudara čestica svake sekunde. Za ubrzavanje čestica koristi se supravodljivost koja se ostvaruje u šupljem linearnom elementu napravljenom od niobiuma čije stijenke su ispunjene tekućim helijem (–271° C) uz djelovanje ubrzavajućih elektromagnetskih valova.
Kompjutori će registrirati sve što se dešava kod tih minijaturnih verzija iskonskih vatrenih kugli, a oko 10.000 znanstvenika širom svijeta će analizirati prikupljeni materijal. Posebni detektori će motriti milijarde čestica nastalih nakon sudara i bilježiti kako se spajaju, udaljuju ili naprosto nestaju.
Znanstvenici u CERN–u posebno će se pozabaviti konceptima zahvaljući kojima je i sve počelo, poput tamne materije, tamne energije i Higgsovim bozonom, hipotetske elementarne čestice za koju se smatra da je ključ misterije o tome kako je materija dobila masu. Ta je čestica jedini još neotkriveni sastojak tzv. Standardnog modela elementarnih čestica.
Bez mase, zvijezde i planeti nikada se ne bi mogli oblikovati u eonima nakon Velikog praska i život ne bi bio započeo na Zemlji ili, kako vjeruju neki znanstvenici, i na nekim drugim svjetovima.
Britanski astrofizičar Stephen Hawking (stefan houking) okladio se u 100 dolara da znanstvenici CERN–a neće uspjeti u svom eksperimentu da pronađu Božju česticu, odnosno pračesticu koja se smatra Svetim gralom znanosti o svemiru.
LHC će povećati energiju kojom možemo proučavati interakcije čestica na četiri puta višoj razini. Prema postojećem razmišljanju, to bi trebalo biti dovoljno da se otkrije Higgsova čestica, rekao je Hawking. Mislim da bi bilo uzbudljivije kada je ne bismo našli. To bi pokazalo da je nešto pogrešno, da moramo ponovo razmišljati. Kladim se u 100 dolara da Higgs neće biti pronađen, dodao je.
No, neki su fizičari izrazili bojazan kako bi, u slučaju da nešto pođe po zlu, znanstvenici u CERN–u mogli stvoriti Crnu rupu koja će progutati Zemlju.
Stephen Hawking nalazi se među većinom koja smatra da od LHC–a ne prijeti ozbiljna opasnost. U intervjuu za BBC je rekao da postoji manje od jedan posto vjerojatnosti da uređaj proizvede crne rupe, a ako nekim slučajem i nastanu, nestat će u fragmentu sekunde prije nego što naprave ikakvu štetu.
Iz CERN–a su ranije priopćili da takve teorije smaka svijeta smatraju glupostima